Nakon što je desetljećima njegova književna ostavština bila relativno nepoznata hrvatskoj publici, zbirka Tadeusza Borowskog ‘Kod nas u Auschwitzu’ dobila je hrvatski prijevod u nakladi VBZ-a. Radi se o zbirci priča o vremenu provedenom u logoru napisanih netom nakon završetka 2. svjetskog rata. Iako su inspirirane stvarnim iskustvima, priče su beletrističke vrste. Knjigu su preveli Ivana Vidović Bolt i Zdravko Malić.Predstavljanje je održano u Židovskoj općini u Zagrebu, a sudjelovali su književni kritičar i književnik Zdravko Zima te urednik knjige Stjepan Ravić. Ravić je bio prvi koji je imao priliku reći nešto više o knjizi. Prisutne je ukratko uveo u opus i stvaralaštvo ovog cijenjenog književnika, koji je, iako je živio kratko te iza sebe ostavio mali broj djela, ostvario veliki utjecaj na tadašnju publiku i buduće naraštaje te je kako kaže, ostao jedinstvena pojava i literarni uzor. Kada je zbirka priča objavljena, izazvala je veliku buru. Razlog je bio navodni nihilizam i nedostatak vjere u čovjeka. Borowski je doživio snažne kritike jer je, kaže Ravić, ta proza bila lišena patetitiziranja, moraliziranja i politikanstva, a prizore kojima je svjedočio opisuje detaljno i hladno.

Zdravko Zima nadodao je da se od drugih književnika koji su pisali o ovakvim temama Borowski razlikuje po humoru, čemu svjedoči i naslov ove knjige, kao i npr. priče ‘Gospodo, izvolite u plinsku komoru’, što objašnjava čovjekovim obrambenim mehanizmom, kojim se brani od životne nelagode. Zima je naglasio kako zbirka ima mnogo autobiografskih elemenata – od imena nosećeg lika, godine maturiranja, fakulteta književnosti koji je pohađao, što je pomiješano s nekim fikcijskim elementima.

Ono što obilježava zbirku je nedostatak emotivnosti, odnosno hladnoća percipiranja, autor opisuje što vidi gotovo hladnoćom kamere. Likovi su lišeni humanističkih karakteristika, što je posebno naglašeno u zadnjoj noveli, koja je zbog toga, tvrdi Zima, testamentarna.

Pri kraju predstavljanja, Zima je usporedio Borowskog s nekim drugim piscima, rekavši kako mu je možda najsličniji Boris Pahor, a povukao je i paralelu s brojnim piscima koji su počinili samoubojstvo. Naime, Borowski se ugušio plinom 1951. u 28 godini života.

Valentina Botica / Foto: VBZ i Wikipedia