Dobro došli u šesti po veličini grad u Hrvatskoj, dobro došli u Veliku Goricu – tako će svakog gosta pozdraviti Velikogoričani, spremni ponosno pokazati koje sve dragulje krije njihov grad.
Jedan od važnijih gradova Zagrebačke županije, Velika Gorica, dobila je ime po velikoj šumi hrasta lužnjaka (gorica=šuma) koji se i danas smatra važnim segmentom u svakodnevnom životu Turopoljaca. U hrastovim se šumama pronalaze tartufi, živi turopoljska svinja, dobra su šetnica za odmor i relaksaciju, a plodovi hrasta, žirevi, završavaju u kavi i čokoladi.
Velika Gorica smještena je jugoistočno od Zagreba, u središtu Turopolja, podno Vukomeričkih gorica. Njezinu prirodnu raznolikost određuju rijeka Sava na sjeveroistoku i Kupa na jugozapadu, koje su zaslužne za bogatu floru i faunu tog kraja.
Već na samom ulasku osjetit ćete puls grada i shvatiti da je Velika Gorica puno više od obližnje zračne luke ili spavaonice poslovnih ljudi koji rade u Zagrebu. Već u kratkom razgledu grada primijetit ćete zanimljivu arhitekturu, raskošne parkove, ali i prekrasnu okolicu u kojoj su ‘nikle’ nove betonske kuće koje prkose tradiciji vremena i običajima ovog kraja. Gotovo u svakoj ulici možete pronaći i staru tradicionalnu turopoljsku drvenu kuću.
Na vratima Turističke zajednice grada Velike Gorice dočekala nas je direktorica Maja Toth, predstavljajući svoj tim žena koje predano rade na promociji ovog kraja. Upravo one su bile i najbolji vodiči za cjelodnevno istraživanje sadržaja koje krije ovaj grad.
Ovo je (barem) 10 razloga zašto posjetiti grad Veliku Goricu ove jeseni:
1. Multifunkcionalni Centar za posjetitelje Velike Gorice
Sve ljepote i posebnosti Turopolja, kao i zanimljivi detalji iz povijesti ovog kraja mogu se doživjeti na jednom mjestu – u multifunkcionalnoj dvorani interpretativnog Centra za posjetitelje koji se nalazi u prostorima Turističke zajednice Velika Gorica na Trgu kralja Tomislava 2. Posebnost ovog prostora je njegova multifunkcionalnost, pa je tako interpretacijska dvorana otvorena i za mogućnost organizacije panela, konferencija, tribina ili radionica. Ovom Centru je 2020. godine dodijeljena nagrada za novi projekt u turizmu Simply the best.
2. U Buševec na žgance i štrukle
U mjestu Buševec kraj Velike Gorice, osim vrlo ukusnih štrukli CIPOV by Ivana Belošević, pripremaju se i izvrsni beli žganci s tropom – prepoznatljivo turopoljsko jelo s krumpirom i brašnom u kojem se vidi sva raskoš domaće kuhinje. U Turopolju se oduvijek dobro jelo i pilo, plodna zemlja i vrijedne ruke stvarali su bogatstvo okusa i mirisa, a dio tog bogatstva posjetitelji mogu isprobati tijekom tradicionalne manifestacije Gastro Turopolja.
3. Autohtona Kurija Modić Bedeković
Kurija Modić Bedeković, podignuta 1806. godine u Donjoj Lomnici, ističe se kao primjer autohtone stambene gradnje turopoljskog kraja, a cijelo imanje spada među najvrjednije primjere graditeljske kulturne baštine središnje Hrvatske te je zaštićeno kao spomenik kulture 1972. godine. Posljednje stanovnice kurije bile su sestre Vilma i Milka Bedeković koje su svojim umjetničkim radom obilježile život ovog dvora, a zbog vrlo dobre očuvanosti i nedavne obnove danas ondje možete doživjeti ljepotu ladanjskog života na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Kuriju je moguće posjetiti uz prethodnu najavu djelatnicima Muzeja Turopolja na telefon 01 6221 325 / www.muzej-turopolja.hr
4. Jedinstvena tvornica čokolade Choco slastice
Na samom rubu Velike Gorice, u prizemlju žute zgrade iz 1939. godine, obitelj Marković se već generacijama bavi obrtništvom. U njihovoj tvornici čokolade proizvode razne čokoladne praline, dražeje, namaze od kakaa sa žirom, rogačem i bučom te različite grickalice. Na adresi Zvonimirova 11 možete pronaći njihovu nedavno otvorenu čokoladarnicu u kojoj se mogu kupiti razne čokoladne kreacije i slatki poklon paketi za sve prigode.
5. Provedite dan kao Turopoljac
Smješten u ugodnom ambijentu Kurilovca, Turopoljski grunt obitelji Dianežević nalazi se na samo nekoliko kilometara od centra Velike Gorice (Ulica Nikole Tesle 98). Na ulasku u dvorište dočekat će vas domaćini Snježana i Stjepan Dianežević sa stolićem na kojem se nalazi kruh, sol i rakija, simboli gostoprimstva tog kraja. Ulaskom na imanje vidjet ćete dvije uređene drvene turopoljske kuće, karakteristične za graditeljstvo ovog kraja, koje su mjesto opuštanja, druženja i susreta ali i mjesto na kojem se spajaju prošlost i sadašnjost, ruralno i urbano. Kad ste na ovoj lokaciji, ne propustite kušati njihove likere od marelice, kadulje, višnje, oraha…
6. Restoran Mon Ami – specijaliteti od turopoljske svinje i tartufa
Velikogorički restoran Mon Ami jedini je na ovom području s Michelinovom preporukom, uvršten i u vodič Gault & Millau Croatia 2022. Vlasnici, obitelj Ceronja, sa svojim timom pokazuju da su nezaobilazna gastronomska stanica ovog kraja. Uz već svima poznatu ponudu mediteranskih specijaliteta, ne propustite kušati i lokalne specijalitete uz dodatak turopoljskog tartufa.
Ovo šumsko blago iz turopoljskih šuma sigurno će kao i poznatiji istarski brat postati nadaleko čuven među gurmanima. A tu su i delicije od turopoljske svinje koje promovira Plemenita općina turopoljska.
7. Ljubavna priča Augusta Šenoe i Slave pl. Ištvanić
U povijesti Velike Gorice, poseban trag ostavila je obitelj Šenoa. Poznato je da je August Šenoa u mladosti prijateljevao s brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite općine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici upoznao Slavu pl. Ištvanić kojom se oženio i koja mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom radu.
O ovom poznatom paru snimljen je kratki povijesno-dokumentarni film pod nazivom ‘August i Slava Šenoa’ te režirana predstava u produkciji Gradskog kazališta Scena Gorica.
8. Etno naselje Novo Čiče
Nedaleko Velike Gorice uživajte u prekrasnom ambijentu Etno naselja Novo Čiče gdje je metodom preseljenja formirana turopoljska okućnica s drvenim zgradama. Predsjednik KUD-a Čiče, Stipo Duvnjak, ponosno pokazuje način proizvodnje lana, priča priču o tkalačkom stanu, ali i otkriva niz radionica i susreta u koje se mogu uključiti i mladi i stari.
Organizirani su cjelodnevni izleti za djecu vrtićke i školske dobi na temu zaštite okoliša, drvenog graditeljstva i starih zanata dok odrasli mogu uroniti u bogati svijet folklora i saznati više o vještini veza i nekadašnjem procesu sjetve, prerade i tkanja lana na izvornim tkalačkim stanovima (projekt ‘Od lana haljina tkana’).
U ovom etno naselju parkiran je i nekadašnji tramvaj koji je spajao Veliku Goricu s okolnim selima. Vukao ga je jedan konj – na jednu stranu prema gradu, a na drugu prema kućama ljudi koji su se njime vozili.
9. Antolčić med za šampione
OPG Antolčić četvrta je generacija koja se bavi uzgojem pčela s 370 pčelinjih zajednica. Njihov kestenov med 2021. godine proglašen je šampionom 11. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije. U baznom pčelinjaku kod Velike Gorice uzgajaju i matice te proizvode: med s propolisom, čokomed, med s cimetom, lješnjacima, matičnu mliječ, pelud, pergu, propolis, pčelinji vosak, sapun… Dok vam pričaju svoju obiteljsku priču umirovljena učiteljica Marica i njezin sin i snaha, Miroslav i Nives, ne možete ostati ravnodušni pred njihovim predanim radom i uspjehom, ali ni pred životom pčela i njihovim plodovima rada. Na ovom OPG-u možete isprobati i čuvenu apiterapiju.
10. Destilerija Brigljević – od gina do vrunskih voćnih destilata
Destilerija Brigljević jedna od najstarijih craft destilerija u Hrvatskoj, koja je započela s radom 2002. godine sa željom da se vrijedna baština otrgne zaboravu i vrati u čaše. Od 2008. godine djeluje u novouređenom prostoru u kojem proizvode žestice i likere na tradicionalan način od pažljivo biranih plodova voća i bez umjetnih dodataka. Iz njihove je destilerije proizašao i Leteći mačak (Flying Cat Gin) – prvi hrvatski craft gin. U destileriji se održavaju i razne radionice gina te drugih destilata (posebno je popularna radionica ‘Kaj bi Hrvati pili kad bi Škoti bili’) na kojima se može naučiti sve o njihovoj povijesti i proizvodnji i začinima te kreirati vlastite gin & tonic kombinacije uz vodstvo master distillera, vlasnika Miljenka Brigljevića i njegove kćeri Gabrijele.
Priredili: Renata Cisar i Mustafa Topčagić / Foto: Nikola Zoko
