10. rođendan Udruge Dalmatinski pršut

Specifičnim mirisom i vrhunskim okusom stoljećima zavodi putnike namjernike, istinske gurmane, suvremene turiste i sve one koji u potrazi za autohtonom ponudom otkriju baš njega – dalmatinski pršut kao svoju omiljenu deliciju, koju će makar narezanu ‘na fite’, ponijeti za suvenir u domovinu.Dalmatinski pršut-Ante Madir, Luka Brčić, Darko Markotić, Anđelko Katavić i Joško StellaIako se čini da na području Dalmacije postoji oduvijek, njegova proizvodnja započinje u trenutku kad se vještina prerade i očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem iz starog Rima proširila europskim kontinentom. Generacijama se ovo znanje prenosilo i usavršavalo, otkrivali su se najbolji uvjeti zrenja, način soljenja, vrsta soli i najoptimalnija težina mesa dok nije nastao prepoznatljiv tradicionalni proizvod – dalmatinski pršut. Bez dodanog konzervansa i aditiva, s jedinim dodatkom morskom soli, dimljen blagim izgaranjem u iznimnim prirodnim uvjetima i sušen na buri, postao je najtraženija dalmatinska delicija.

Jedinstvenost dalmatinskog pršuta bila je samo jedna od tema konferencije za medije u kavani Procaffe u Splitu na kojoj su prisustvovali Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ante Madir, tajnik Udruge Dalmatinski pršut i Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta.

‘Njegovi proizvođači prije deset godina pokrenuli su inicijativu za zaštitom Dalmatinskog pršuta s obzirom da postojeći zakoni i pravilnici već preuzeti od Europske unije nisu dozvoljavali zaštitu na pojedinačnoj razini. No, da bi se uopće pokrenula zaštita, proizvođači su se trebali organizirati u udrugu. Inicijativu je podržala Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo poljoprivrede te je tako nastala Udruga Dalmatinski pršut, koja danas ima dvadesetak članova iz sve četiri dalmatinske županije’, kaže Ante Madir, tajnik Udruge, ističući kako se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko 300.000 komada pršuta, a udio članova udruge u toj proizvodnji iznosi više od 90 posto.

U veljači ove godine stigla je zaštita zemljopisnog podrijetla i na EU razini kao kruna napornog rada udruge i najdraži dar za njezin deseti rođendan.

‘Dobivanjem ove oznake proizvođači dalmatinskog pršuta dobili su proizvod s dodanom vrijednošću, a potrošači i kupci proizvod visoke kvalitete te su se osigurali uvjeti da se patvorine i lažno deklarirani dalmatinski pršuti mogu ukloniti s tržišta’, ističe tajnik Udruge Ante Madir.

Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta kaže kako je specifikacijom strogo određeno od koje se sirovine radi dalmatinski pršut.

Dalmatinski pršut-pečat‘Bez obzira na podrijetlo sirovine, ona mora biti visoke kvalitete. Specifikacijom je strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje kroz parametre koji se moraju poštivati. Propisana je čak i vrsta drveta koju je dozvoljeno koristiti prilikom dimljenja, a to su grabovina, bukva i hrastovina. Ovo je jedan od rijetkih proizvoda koji u sebi ne sadrži nikakve aditive, konzervanse i bojila.’

Za kvalitetan pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine iznad 11 kilograma svježeg mesa. Bura je vrlo poželjna, no nije dobro kada previše puše, jer se pršut u tom slučaju previše i osuši, istaknut će pršutari. Pravi dalmatinski pršut prepoznat ćete po osebujnoj aromi, blagom slanom okusu i jednoličnoj crvenkastoj boji.

‘Splitsko-dalmatinska županija kroz svoje programe podržava rad udruge. Također se uključila u rad i nastanak gospodarskih zona u kojima danas djeluju uspješni pršutari. Za sve proizvođače mi smo uvijek bili tu, organizirali edukacije te im pomagali oko projektne dokumentacije i sudjelovanja na sajmovima. Mislim da možemo očekivati daljnju kvalitetnu suradnju te da ćemo u budućnosti zaštiti i neke druge dalmatinske autohtone proizvode’, istaknuo je Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije.

Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na kraju je dodao: ‘Jedna od najvažnijih aktivnosti u planu razvoja turizma je promocija dalmatinskog stila života koji uključuje autohtona jela i enogastronomiju. Svake tri godine sufinanciramo turističke agencije koje promoviraju nove oblike turizma koji će se razvijati u predsezoni i postsezoni. Naime, ljudi sve više biraju destinaciju za odmor na temelju njezine enogastronomije i mislim da tu imamo jako veliku šansu privući još više posjetitelja. Sukladno tome, proizvodi poput dalmatinskog pršuta u našim se restoranima moraju još više istaknuti, turisti moraju biti upoznati s jedinstvenim procesom njegove proizvodnje, jer to je ono što će ih ovdje privući. Na taj način lokalno će stanovništvo izvući najviše iz te promocije, a to je cilj održivog turizma’.

L. P.


Pršuti Smjeli
Pršuti Smjeli u središtu Zagreba

Tagged: , , , , , , , , , ,