Sudjelovanje hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. bio je pravi izazov za pokazivanje određene samostalnosti: na poticaj slikara Vlaha Bukovca raspisan je natječaj za izgradnju montažnog paviljona u kojem bi, odvojeno od mađarskih, izlagali isključivo hrvatski umjetnici.Mađarski arhitekti Floris Korb i Kalman Giergl izgradili su zgradu postavljenu na željeznu konstrukciju, da bi se po završetku izložbe, konstrukcija prenijela u Zagreb . Tamo su je, prema nacrtima arhitekata Helmera i Fellner, ‘popunili’ graditelji Hoengsberg i Deutsch. Izložbom ‘Hrvatskog salona’ 15. prosinca 1898. počeo je likovni život najstariji izložbeni prostor na ‘slavenskom jugu’, Umjetnički paviljon u Zagreb. Tvrde statističari da je to najfotografiraniji zagrebački motiv, ujedno prva gradska vizura koju ugleda putnik izlazeći iz zgrade glavne željezničke stanice.

Cijela 2018. godina bit će u znaku obilježavanja obljetnice, a prva izložba pod nazivom ‘Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona’ autora Tonka Maroevića bit će otvorena od 3. veljače do 4. ožujka. Prema nepotpunim podacima iz arhive, u tih 120 godina bilo je oko 800 izložbi na kojima je izlagalo između 7000 i 8000 umjetnika, pokazavši oko 10.000 djela. Akademik Maroević odlučio se za 100 slikara i 20 kipara koji bi , svaki s po jednim radom, ‘pokrili’ obljetničku brojku. Dakako, znanje, iskustvo i ukus bili su relevantni pri odabiru, ali postojao je i ograničavajući kriterij: nema onih autora koji nisu imali samostalnu izložbu u Paviljonu. Povezujući kronološki, ali i misaono pojedine autore i njihova djela, Maroević je pokušao ostvariti presjek kroz hrvatsku umjetnost – izbor djela (većina ih se može vidjeti u postavu zagrebačke Moderne galerije gdje se upravo nalazi Zbirka Kallay) koji puta iznenađuje, koji puta stvara ‘gužvu’, a koji puta nudi upravo očekivano djelo.

Po završetku ove skupne izložbe, u Umjetničkom paviljonu bit će izložbe Emanuela Vidovića, Ksenije Turčić, Josea Cure (operni pjevač sklon fotografijama), Zlatana Vehabovića, te Vlaha Bukovca i njegovog pariškog profesora Alexandera Cabanela (u Galeriji Klovićevi dvori upravo traje izložbe posvećena životu i radu Vlahe Bukovca u Parizu).

Olga Vujović