Međunarodni 5. festival paške čipke održava se od 18. do 21. lipnja, a grad Pag poziva sve zainteresirane na putovanje kroz vrijeme, kroz ljubav i najfiniji ručni rad ikada urađen ženskom rukom. Najatraktivnije modele paške čipke, na modnoj reviji ‘Nanin ormarun’ nosit će i operna diva Sandra Bagarić, koja će svojim koncertom i zatvoriti ovaj renomirani, međunarodni festival.
Ponos grada Paga, nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, kulturno dobro Hrvatske – paška čipka – poznata je i kao čipka koja u sebi nosi duh renesanse, luksuznih balova i mondenih ljetovališta Venecije, Marije Terezije Austrijske – prve i jedine žene koja je vladala Habsburškom monarhijom i jedina je čipka čija se umjetnost vezenja prenosi samo usmenim putem – s majki na kćeri.
Pokrovitelj festivala je predsjednik Ivo Josipović, a organizatori su Turistička zajednica grada Paga, Društvo paških čipkarica Frane Budak i grad Pag. Svečana ceremonija samog festivala započet će u 19 sati, 18. lipnja u Kneževu dvoru pozdravnim govorom gradonačelnika Željka Maržića, te otvaranjem za javnost izložbi kako paške, tako i čipke zemalja prijatelja iz cijele Europe. Drugog dana festivala, s početkom u 10 sati, u hotelu Meridijan, održat će se i okrugli stol na temu ‘Paška čipka – jučer, danas, sutra’, a o razvoju i utjecaju paške čipke na gospodarstvo i turističku ponudu grada Paga, školovanju čipkarica, perspektivi paške čipke i privlačenju mladih generacija govorit će dr. sc. Božena Krce Miočić (Odjel za informatologiju i komunikologiju, Sveučilište u Zadru), mr. sc. Maja Obad i Nerina Eckhel, kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu. Turisti i posjetitelji Festivala moći će uživati u sajmu otočkih proizvoda, turnirima u briškuli i trešeti te tomboli, a 19. lipnja od 20.30 sati moći će se prošetati kroz povijest tijekom programa ‘Paška ulica’ koji će prikazati način života koji je u gradu Pagu odavno isčeznuo. Sudionici će biti svečano obučeni u odjeću koju su nosili njihovi preci prije stotinu godina, žene će šivati čipku pod lampama, a muškarci će na ulici kartati trešetu; igrat će se tombola, pretakat će se vino i cijela će ulica živjeti davno zaboravljenim životom.
U najglamuroznijem dijelu festivala, modnoj reviji ‘Nanin ormarun’, 20. lipnja, sudjelovat će modeli butika Etno Mara i Mirjane Tkalčec, a predstavit će pašku čipku u odjeći, dok će najatraktivnije modele te večeri nositi šarmantna operna pjevačica, Sandra Bagarić. Kraj večeri obilježit će koncert ženske klape Peružini Pag. Posjetitelji će imati prilike vidjeti i najelitnijeg predstavnika hrvatskog čipkarstva u svijetu – ženski sako sašiven od paške čipke, čipkarice Mirjane Tkalčec, koja je u svoj rad uložila čak deset sati šivanja dnevno kroz dugih pet godina. Paška čipka, počela se za crkveno ruho šivati još prije 600 godina, a poznata je i kao bijelo zlato grada Paga. Sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite bile su glavni pokretač čipkarstva i škole čipke u gradu. Danas se u samostanu čuva zbirka s više od 120 eksponata čipke, koju benediktinke skupljaju oko 150 godina. Sve ove primjerke i još mnoge druge, prisutni će u tri dana trajanja festivala, moći razgledati na nekoliko različitih povijesnih lokacija poput samog samostana, Crkve Marijina uznesenja, Crkve Svetog Jurja, Kneževog dvora, Crkve svete Trojice i ulice Sv. Marije. Izložbe su otvorene svakim danom festivala od 9 do 13 sati ujutro te od 16 do 20 sati poslije podne. Zadnjeg dana festivala Paške čipke održat će se koncert Sandre Bagarić, s početkom u 21.30 sati, u atriju Kneževa dvora, a polaznicama Čipkarske škole pri srednjoj školi Bartula Kašića bit će dodijeljene diplome za uspješno završenu školsku godinu 2013/2014. Čipkarska škola utemeljena je nakon što su 1994. godine u Pag stigle kustosice Etnografskog muzeja u Zagrebu kako bi pripremile izložbu paške čipke – Vesna Zorić i Nerina Eckhel. Paška čipka svakako je jedan od najvrjednijih suvenira grada Paga, a ukoliko još niste upoznati s paškim bijelim zlatom, svakako je vrijeme da se upoznate s jednom od najljepših i najvrjednijih čipki. Prvi je puta predstavljena na izložbi 1880. godine, a galerijski postav u gradu Pagu svakog ljeta razgleda na tisuće turista, dok se eksponati iz galerije prikazuju na raznim svjetskim manifestacijama, osvajajući brojna priznanja.
P. R.
