Knjiga ‘Gradovi kontinentalne Hrvatske’ izdavačke kuće Veda iz Križevaca, sastoji se od dva dijela – uvodnog sinteznog povijesnog pregleda i leksikografski organiziranog ‘tijela’ knjige.
U knjizi su, na 328 stranica s više od 750 fotografija, obrađeni svi gradovi koji danas imaju status grada na teritoriju današnjih kontinentalnih županija. Prvi dio knjige naslovljen je ‘Traganje za identitetom – Grad kontinentalne Hrvatske’. U njemu se pruža kratak no temeljit opis i interpretacija povijesnih okolnosti i silnica što su uvjetovale i oblikovale nastanak i razvoj hrvatskih kontinentalnih gradova.
To uvodno poglavlje je dakle povijesni pregled, podijeljen na odlomke posvećene pojedinim razdobljima (antika, srednji vijek, rani novi vijek, itd.). Tu će se čitatelj osposobiti za lakše i bolje konzultiranje drugog, leksikografskog dijela knjige. Naučit će, ili ponoviti, kojim redom i zašto su tijekom dvijetisućljetne povijesti različite političke tvorevine – njihovi ekonomski usponi i padovi, te nažalost i ratovi – oblikovali zemlju u kojoj danas živimo.
Autor knjige, povjesničar umjetnosti dr. sc. Zdenko Balog, kompetentno tumači naše gradove uravnoteženo povezujući šire (opće) geo-političke i kulturalne kontekste i uže (lokalne) okolnosti koji su se dodirivale i sudarale na ovom prostoru oblikujući hrvatski urbani pejzaž.
‘Gradovi kontinentalne Hrvatske’, izdani još 2013. godine, nisu samo privlačan kompendij dosadašnjih znanstvenih spoznaja, već su ujedno i jedan otvoreniji tekst, u kojem ćemo naći i drevne legende, i rijetko spominjane detalje suvremene mikro-povijesti svakodnevice, i citat Siniše Glavaševića, a usput ćemo se upoznati i s galerijom znamenitih ličnosti koje su rođene u pojedinom gradu.
Balogove natuknice su iscrpne i leksikografske, no autor se ne libi iznenaditi nas kakvim komentarom pisanim u osuvremenjenom duhu starih baedekera i guida, ili kulturno-povijesnih putopisnih eseja.
Knjiga ‘Gradovi kontinentalne Hrvatske’ sazdana je na temeljima relevantne dosadašnje specijalističke literature. Crpeći iz tog pouzdanog izvora, autor je znalački – lučeći bitno od nebitnog i uz vlastita zapažanja – ispričao priču od koje će svatko profitirati. Ponajviše oni kojima se akademska zajednica nerijetko nevoljko ili nemušto obraća – tzv. šire čitateljstvo, koje je bitan sustvaratelj svake kulturne sredine.
V. N.
