80 godina od praizvedbe Ere s onoga svijeta

Na današnji dan, 2. studenoga, prije 80 godina u Hrvatkom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu praizvedena je kultna domaća opera ‘Ero s onoga svijeta’ Jakova Gotovca.
Ero s onoga svijetaOva komična opera, napisana prema narodnoj priči Milana Begovića, praizvedena je 2. studenog 1935. godine i ostala je do danas najizvođenije djelo južnoslavenske muzičke literature. Praizvedbom je dirigirao sam Gotovac i već tada je osjetio da je publika operu dobro primila, što su potvrdile i kasnije reprize. Gotovac i Begović su glazbenu i tekstualnu osnovu za ovu operu našli u folkloru mnogih južnoslavenskih skupina, od folklora Dalmatinske zagore (završno kolo) do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana (početni zbor djevojaka ‘Duni mi, duni, lađane’). ‘Ero s onoga svijeta’ je u inozemstvu izveden na više od sto opernih pozornica, dok je libreto preveden na devet jezika.

Radnja se zbiva u malom varošu, negdje u ravnici ispod Dinare, u ranoj jeseni. Seoski mladić (Mića) kreće u potragu za ženom koja bi ga htjela zbog njega samoga, a ne zbog njegova bogatstva, ali nailazi na različite prepreke. Na kraju Mića uspijeva u svome naumu: dobiva zaljubljenu djevojku, pomiri se sa svima te povede radosno kolo. Ova komična opera predstavlja sintezu umjetničkih dostignuća zrelog glazbenika, njegovih dramskih afiniteta, smisla za organizaciju dramskog zbivanja, a ujedno je bila potvrda autorovog idejno umjetničkog stava koji je prevladavao u njegovu cjelokupnom stvaralaštvu.

U trgovinama Croatia Recordsa može se pronaći reizdanje (2007.) s posebnom opremom prve povijesne integralne snimke opere iz 1962. godine ‘Ero s onoga svijeta’, u kojoj su glavne uloge pjevali solisti Josip Gostić, Marijana Radev, Drago Bernardić, Branka Oblak Stilinović i Vladimir Ruždjak, uz pratnju zbora i orkestra HNK-a u Zagrebu, te pod ravnanjem dirigenta Jakova Gotovca. Ovo izdanje opere donosi dvostruki CD s libretom i komentarima na 44 stranice.

C. R.

Tagged: , , , , , , , , , , ,