Istaknuta istraživačka novinarka Jasna Babić bila je vješta spisateljica i u mediju zvuka. 24 snimjene priče traju 1 sat i 29 minuta, a čita ih Ljubica Letinić.
Srednjovjekovni Zagreb u pisanju Jasne Babić živ je, uzbudljiv, blatnjav i politiziran, ali manje korumpiran od samog sebe u suvremenosti, do koje dosežu slikovite priče Jasne Babić objedinjene u audio knjizi ‘Zagreb – alternativni vodič’.
Jasna Babić jedna je od najznačajnijih novinarki koje su se javljale kod nas, njezin rijedak istraživački nerv, erudicija i osobna hrabrost neusporedivi su, neosporivi i znani. No, manje je poznato da je s jednakom strašću s kojom je istraživala isprepletenost politike i kriminala, pretraživala i povijesne arhive.
Intrigantne i duhovite, pisane za medij zvuka s namjerom da ih se sluša u tramvajima, ove priče nisu objavljene za života njihove autorice, no sada su kao ekskluzivno i originalno audio izdanje dostupne u ediciji knjiga book&zvook.
Pred vama je originalno audio izdanje, rukopisna ostavština historiografskog istraživanja Jasne Babić. Intrigira činjenica da je ova izuzetna novinarka, poznata po svom hrabrom i nepotkupljivom pisanju o sprezi kriminala i politike, stvarateljsku žeđ gasila i u povijesnim arhivima, te da je svoje tekstove o Zagrebu pisala baš za zvučni medij. Iako je taj medij neobičan i neočekivan za novinarku Babić, ona i u njemu ostaje vjerna svom novinarskom nervu, pa o Zagrebu ovdje piše s ljubavlju, ali razbijajući uobičajene mitove koje gajimo o tom gradu. Diskurzivni i medijski iskorak, gotovo radikalna gesta, možda prva koja dolazi iz novinarstva nakon Marije Jurić Zagorke, nije nažalost dobila svoju pravu priliku za života Jasne Babić. Za nas je utoliko svečanije i važnije oživotvorenje njezinih tekstova u formatu izvorne audio knjige, koju ovdje s nemalim ponosom puštamo da stoji kao posveta, ali i potvrda nenadmašnosti njezine autorice, navode iz Uredništva.
Nedugo prije svoje smrti Jasna Babić povjerila mi je na brigu audio CD s 24 kratke priče o prošlosti Zagreba. Zanimljivo je da su te priče pisane upravo za slušanje, u namjeri da ih se emitira u zagrebačkim tramvajima kroz razglasni sustav. No, kako taj Jasnin izlet u medij audia, iz tko zna kojeg razloga, nije zaživio, dala mi je svoje priče misleći da ću lakše od nje naći način da polete eterom. Opraštajući se u to vrijeme od radija, primila sam te priče kao izraz dubokog povjerenja, ali i golem teret s kojim nemam kud, frekvencijsko se polje za mene u to vrijeme značajno sužavalo. No, rađao se book&zvook, projekt koji je u naš jezik donio praktično rješenje suvremene tehnologije kojim slušanje knjiga postaje jednostavno i lako dostupno. Jasninim se pričama smiješio izlog, a meni prilika da vratim jedan važan i golem dug. Riješila sam da ih sama pročitam kako mislim da treba i da ih dočekam u zvuku kako im dolikuje, da za njih izgradim nešto kao akustički trampolin. (Ljubica Letinić)
Podatak da je posljednja vještica u Europi spaljena upravo u Zagrebu, našu vrsnu istraživačku novinarku Jasnu Babić toliko je zaintrigirao da je krenula temeljito proučavati arhive, pa je i napisala knjigu. Bila je silno radoznala, a najviše su ju zanimale životne priče. Nažalost, Jasna nikad nije dočekala da njezine ‘Vještice’ budu objavljene. Ali na tom višegodišnjem istraživačkom putovanju, iskopala je brojna svjedočanstva o stanovnicima i događajima u Gradecu od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća.
Te štiklece pretočila je u 24 kratke priče koje otkrivaju da je Gradec bio prepun osebujnih likova i sudbina. U toj maloj varoši, čim padne mrak i nakon što prođe noćobdija, počne skriveni urbani život. Jasnini junaci su razni prevaranti, prostitutke, pa Margareta, nevjenčana supruga kostobolnog Jurja, zatim zagrebački krvnik Magistar, zavodnica Dorotea, kao i prvi liječnik – Petar fizikus, a tu su i korumpirani suci i političari, pa prvi gradonačelnik, onovijeki tajkun, jedna spretna poduzetnica, coprnica…
Mogu zamisliti Jasnu kako se otpuhujući prašinu s tih dokumenata i pišući bilješke vragoljasto smije i uživa, jer su je svi oni neodoljivo podsjećali na likove koje je sretala u stvarnom životu i koji bi postali tema njezinih novinarskih tekstova. Ova 24 štikleca sigurno će izmamiti osmijeh svakom slušatelju, bio on Zagrepčanin ili turist, a onom ambicioznijem možda će probuditi radoznalost i potaknuti ga na daljnja istraživanja alternativne povijesti Zagreba. (Paula Bobanović)
Jasna Babić (Zadar, 1957.–Zagreb, 2017.) bila je među najvažnijim istraživačkim novinarkama svog vremena. Novinarstvom se počela baviti u omladinskom časopisu Polet, a raspad Jugoslavije pratila je iz tjednika Danas i dnevnog lista Zapad. Bila je među osnivačima tjednika Globus, zatim je pisala za Nacional, no u njemu ne dočekavši kraj karijere, pisala je zatim za Slobodnu Dalmaciju, Večernji list, 24express, Lupiga.com i druge. Autorica je dviju knjiga: ‘Zagrebačka mafija’, objavljena 2003. i ‘Urota Blaškić’, 2005.
B. Z. / Foto: Anto Magzan
