August Šenoa: Spomen ploča u Pragu

Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba i hrvatskog veleposlanstva u Češkoj, u srijedu 17. listopada u Pragu će se otkriti spomen ploča u čast hrvatskog književnika Augusta Šenoe u povodu 180. godišnjice njegova rođenja.Dvojezična spomen ploča nalazit će se na zgradi na Karlovu trgu (Karlovo námĕstí) gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865. Izradu i postavljanje spomen ploče financirao je Grad Zagreb. Na prigodnoj svečanosti otkrit će je hrvatska veleposlanica u Češkoj, Ines Troha, saborski zastupnik i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis.
Idejni nacrt ploče izradio je arhitekt Vlado Milunić, Hrvat koji od 1956. živi u Pragu, suautor svjetski poznate praške zgrade Kuća koja pleše.

August Šenoa je po ocu imao češko porijeklo. Izvorno prezime njegove obitelji glasilo je Šejnoha, što je germanizirano u Schönoa, kako se velikan hrvatske književnosti izvorno prezivao sve dok 1860. tijekom studija u Pragu nije po prvi put službeno naveden s pohrvaćenim prezimenom Šenoa. Studij prava u Pragu nije nikad završio, jer se uglavnom bavio novinarstvom, pišući za hrvatske i češke listove i prevodeći. Najpoznatiji radovi iz tog razdoblja su feljtoni koje je objavljivao u zagrebačkom Pozoru pod naslovom Praški listovi. U Pragu je Šenoa započeo i svoju književnu karijeru: uz nekoliko pjesama ondje je 1862. napisao i svoju prvu novelu ‘Vječni Žid u Zagrebu’, a 1865. i svoju jedinu komediju ‘Ljubica’ i esej ‘Naša književnost’. U češkim novinama Šenoa je pisao o zbivanjima u Hrvatskoj, ali i tekstove o Dubrovniku i hrvatskoj obali, tako da je Česima među prvima otkrivao ljepote našeg Jadrana.

U Pragu se Šenoa upoznao s vodećim češkim književnicima, poput Jana Nerude, kao i s političarom Františekom Palackim, a družio se i s drugim hrvatskim studentima, o čemu je pisao u svojoj pripovijetki ‘Prijan Lovro’, čiji se veći dio radnje odvija u Pragu. Ondje je Šenoa dao i neke od najljepših opisa praških znamenitosti u hrvatskoj književnosti. Iz Praga potječe i poznata fotografija mladog Šenoe u ilirskoj surki, snimljena 1864.

I nakon povratka u Zagreb, Šenoa je zadržao veze s češkom kulturom, pa je kao urednik književnog časopisa Vienac objavljivao i tekstove o češkoj kulturi i znanosti, kao i prijevode čeških pjesnika. Na hrvatski je 1873. preveo i operu Bedřicha Smetane ‘Prodana nevjesta’, koja je tada izvedena u Zagrebu, a 1874. održao je pozdravni govor na češkom jeziku na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb, najstarije manjinske udruge u Hrvatskoj. Neka Šenoina djela izlazila su u češkim prijevodima još za njegova života: ‘Zlatarovo zlato’ i ‘Prosjak Luka’ 1880., te ‘Diogenes’ i ‘Mladi gospodin’ 1881. ‘Branka’ je objavljena dvaput 1882., ‘Ilijina oporuka’ 1884. i 1885., ‘Seljačka buna’ 1884., a ‘Turopoljski top’ i ‘U akvariju’ 1889. ‘Turopoljski top’ izdan je ponovno 1895., 1912. i 1931., a ‘Seljačka buna’ 1953. i 1977.

Spomen ploča Augusta Šenoe osmo je spomen obilježje postavljeno u Češkoj u proteklih deset godina na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u čast nekog hrvatskog velikana i šesto u Pragu. Dosad su u glavnom gradu Češke postavljeni spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen ploče Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera. Spomen ploče su postavljene i u Napajedli u čast bana Josipa Jelačića i u Jindřichovu Hradecu u čast bana Nikole Šubića Zrinskog. Od ranije u Pragu postoje spomen ploče u čast osnutka nogometnog kluba Hajduk i u čast Vlahe Bukovca. U svibnju ove godine u Pragu je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva imenovana i Ulica Stjepana Radića, povodom 90. godišnjice smrti tog političara i velikog promicatelja hrvatsko-čeških veza.

T. R.

Tagged: , , , , , ,