Boris Balta: Drama u stihu i rimi Klopka za Zeusa

U Narodnom pozorištu Tuzla promovirana je drama u stihu i rimi ‘Klopka za Zeusa’ autora Borisa Balte (41), glumca, glazbenika i osnivača Tuzla film festivala.Izdavač je organizacija Magic Factory uz podršku Fondacije za izdavaštvo, Sarajevo.

Knjiga ‘Klopka za Zeusa’ s ironijom i sarkazmom odnosi se prema društvenom sistemu, nemarnim političarima koji koriste vulgarni i pojednostavljeni jezik, indolentnosti naroda, kao i prema autoru koji je prije 19 godina shvatio u kakvom sistemu živi, ali je i dalje ostao obitavati u njemu.

Zanimljivo da je ovo djelo, iako napisano u autorovoj 22. godini, pravi primjer bosanskohercegovačke komedije u stihu i rimi, i kao takvo, važna je književna i dramska pojava na tamošnjoj čitalačkoj sceni.

Ironija, sarkazam i groteska osnovno su oruđe u autorovu izričaju te u kombinaciji s v-efektom koji se očitava kroz cijelo dramsko djelo, čitatelju ne dozvoljava identifikaciju s likovima, već mu stvara poziciju u situaciji te ga čini direktnim sudionikom dramske radnje.

Knjiga odiše bh. humorom koji nosi svoju notu individualnosti, ali postoji i utjecaj britanskih serijala, poput ‘Šljama’ (Bottom), ‘Crne Guje’ (Black Adder), ‘Monty Pythona’, pa čak i filma ‘Smiješna strana istorije’ (rečenica: It’s good to be King), ali ukomponiranih u Baltin originalni bosanskohercegovački izričaj.

Knjigu su promovirali prof. dr. Srđan Vukadinović i dramaturg Kemal Bašić. ‘Specifičnost knjige je ta što je to drama u stihu i rimi što se rijetko piše, poznato je da je rodno mjesto drame u stihu grčko kazalište i dramatologija, jako je dugo trebalo da se na južnoslavenskom prostoru napiše drama u stihu i rimi. Dominik Smole napisao je Antigonu i to je prva drama u stihu na južnoslavenskom prostoru, negdje 1960-tih godina je pisao, dakle gotovo 2000 godina poslije Grka. Današnji dramski tekstovi uglavnom se pišu u prozi dok autor Boris Balta piše u stihu i rimi što je jako teško, em je dramski tekst em u stihu i rimi što govori o ozbiljnosti autorovog pristupa ovakvom tekstu. Nekoliko je parabola u knjizi, parabola s antičkim svijetom i božanstvima, parabola sa Shakespeareom i njegovom komedijom, zatim s elizabetanskim teatrom ali i s Brechtom, dakle mnogo je tih parabola koje govore koja su to božanstva danas. Autor ovdje otvara jedan fenomen analize, ali i futurističke vizije gdje se predviđaju smjene sistema što govori o nekoj novoj preraspodjeli moći u svijetu. Tako da imamo jednu specifičnu, originalnu dramu kako u spisateljskom smislu tako i u promišljajućem gdje se otvara niz fenomena, a osnovni je traganje – da li je to danas u ljudima ili u Olimpu ostalo još i malo čovječnosti koje će imati sluha za ljudsku patnju i dati sve što je humanizam, a ne gledati prije svega svoje interese, a potom svojih podanika’, objasnio je jedan od promotora prof. dr. Srđan Vukadinović.‘Raditi u stihu i rimi je poprilično nepopularna forma pisanja, sama drama izrazito je teška za pisati, još ako je u stihu i rimi, morate biti posebno nadahnuti i posvećeni tome. Kada govorimo o narativu knjige to je jedna personifikacija stanja prije dvadeset godina, a i danas. Metaforom je kroz bogove s Olimpa ispričana priča, oni predstavljaju vladajuću vlastelu, a tu su i dijelovi gdje se spominje i narod. To je priča o bezličnosti, sistemu koji je potpuno propao, o trivijalnim stvarima kojima se bave ljudi, dok bi se trebali baviti ozbiljnim životnim problemima. Fokus priče se sveo na površno razmišljanje koje je uzelo maha i postalo navika iz koje se ne može izaći. Između ostaloga, kroz knjigu se može vidjeti jedna smjena civilizacija koja dolazi, odnosno ti grčki bogovi na kraju nemaju mogućnosti da upravljaju svojim sudbinama, što je slučaj s nama danas. Ono što je također značajno jeste da je knjiga mješavina šekspirijanskog i aristofanovskog stila’, obrazložio je autor Boris Balta.

Čitajući odlomke na promociji, knjigu su publici dočarale glumice Elvira Aljukić i Jasmina Dedić.

T. Z.


Tagged: , , , , , , , ,