Borut Šeparović: Crna knjiga u ZKM-u

Predstava ‘Crna knjiga’ do temelja će preispitati dogme ekonomije na koju pristajemo, ekonomije koja pokreće ovaj svijet. Ovaj autorski projekt Boruta Šeparovića ostvaren je u produkciji ZKM-a i Montažstroja, a premijera je u petak, 11. ožujka u ZKM-u. Glume: Hrvojka Begović, Katarina Bistrović Darvaš, Danijel Ljuboja, Pjer Meničanin, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija, Vedran Živolić, Konrad Mulvaj i Ante Perković.
Crna knjiga-ZKMNa početku 21. stoljeća u Hrvatskoj, Udruga Franak objavila je ‘Crnu knjigu’ u kojoj je skupljeno 99 svjedočanstava o posljedicama dužničke krize na svakodnevni život dužnika. ‘Crna knjiga’ nosi posvetu – ‘nama i njima’. Pritom se to ‘nama’ vjerojatno odnosilo na same dužnike, koji su tada zbog velikog skoka tečaja švicarskog franka 2011. preko noći postali dužnijima nego što su bili kad su podignuli kredite. Članovi Udruge Franak tada su zbijali redove za borbu koja će u povijesti biti zabilježena kao prva kolektivna tužba građana protiv banaka u Hrvatskoj. To ‘njima’ iz posvete vjerojatno se odnosilo na visoko pozicionirane državne dužnosnike te na pripadnike bankarskog sektora, poglavito na menadžere i dioničare banaka, koji su iskoristili tržišnu priliku plasiranja rizičnih kredita građanima, ne imajući na umu ni na savjesti ideju da se balon ekonomskog optimizma i rasta može rasprsnuti u trenutku.

Na početku 21. stoljeća u Hrvatskoj jedna je banka pokrenula marketinšku kampanju u povodu proslave stote obljetnice svoga djelovanja. Otvorila je vremenski trezor te pozvala građane da u njega pohrane njima drage predmete. Ti predmeti bit će čuvani stotinu godina te predani budućim generacijama 2114. godine. Vremenski trezor pohranjen je na drugoj razini ispod glavnoga gradskog trga hrvatske metropole, zaštićen je elektroničkom i mehaničkom zaštitom, dvostrukom bravom, videonadzorom, alarmom za potres, vodu i vatru. Doima se kao da vremenska kapsula te banke može izdržati i one najcrnje apokaliptične scenarije budućnosti koje gledamo u filmovima. ‘Za sto godina sve mora izgledati kao danas’ – govorili su predstavnici banke 2014. godine, potičući građane da u vremensku kapsulu pohrane svoje ’emotivne depozite’.

Članovi Udruge Franak odlučili su u vremenski trezor banke pohraniti ‘Crnu knjigu’, kako bi tim medijskim činom onemogućili plan banke da povrati povjerenje građana, povjerenje izgubljeno zbog prve velike ekonomske krize s početka 21. stoljeća. Dužnici su uz ‘Crnu knjigu’ pohranili i nepravomoćnu presudu sudskog procesa protiv poslovnih banaka u Hrvatskoj, kako bi nastavili javni zagovor za konačno rješenje dužničkog problema te populacije. U tom trenutku i banke i dužnici potvrdili su zajedničko uvjerenje – svijet će za stotinu godina izgledati jednako kao i danas. Banke će i dalje biti tu, a jedna banka u Hrvatskoj slavit će dvije stotine godina poslovanja te će tom prigodom otvoriti vremensku kapsulu prepunu nekih davnih uspomena da bi dokazala da je vrijedna našeg povjerenja! Ne samo da je čuvala naš novac nego i predmete koje vrednujemo na drukčiji način, kojima pripisujemo simboličnu ili emotivnu vrijednost nemjerljivu novcem.

Marketinška kampanja banke te odgovor dužnika na kampanju sažimaju bit dugova – dugovi vežu našu budućnost za sadašnjost, stvaraju se s uvjerenjem da će budućnost izgledati jednako kao što izgleda naše danas, jer jedino ta podudarnost može omogućiti urednu isplatu dugoročnih kredita. Čak i kad se nađemo u problemima tijekom otplaćivanja dugova, neupitno je da se moraju vratiti ili namiriti nekim drugim vrijednostima kojima dužnik raspolaže, da bismo u konačnici vratili ono što smo posudili od budućnosti, da bismo potvrdili odnose moći iskazane u posveti ‘nama i njima’.

Predstava ‘Crna knjiga’ nastala je u pokušaju propitivanja dogme da naša budućnost mora izgledati jednako kao što izgleda naša sadašnjost. To propitivanje ne izvire iz pukih želja ili fantazija o utopijama… Ono proizlazi iz činjenice da budućnost ne može i neće izgledati jednako kao sadašnjost. Poglavito zbog toga što odnose dominacije i eksploatacije s ljudskih odnosa preslikavamo na odnose naspram našeg zajedničkog doma – ovog planeta. Ekonomija koja funkcionira u korist manjine, a na štetu većine, ekonomija koja vezuje budućnost za sadašnjost onemogućavajući promjene – ekonomija dugova – u ovom kontekstu postaje opasnošću za sve, pa čak i za njezine zagovornike.

Predstava ‘Crna knjiga’ tretira kazališnu pozornicu kao prostor zajedničke artikulacije problematike dužničke krize koja je svakodnevno prisutna u našoj stvarnosti. Predstava ‘Crna knjiga’ upotrebljava tu dužničku krizu kao samo jedan od primjera dužničkih kriza koje su se događale ili se upravo odvijaju u svijetu. Onkraj svega, ‘Crna knjiga’ pokušava ogoliti sustav u kojem živimo na njegove osnovne premise satkane oko ideja da je svaki pojedinac vlastiti poduzetnik, pa čak i u ostvarenju osnovnih životnih potreba, da je svaki neuspješan pojedinac sam kriv za vlastitu sudbinu, da smo svi u svojim dugovima sami, jednako kao što sanjamo ili umiremo sami…

Predstava ‘Crna knjiga’ odriče se mogućnosti da gledatelju pruži katarzu. Ne samo zato što je posrijedi dokumentarna predstava koja prikazuje u stvarnosti još nerazriješene događaje nego zato što bi se slični događaji mogli ponoviti u vidu novih ekonomskih (i drugih) kriza u našoj bliskoj budućnosti. ‘Crna knjiga’ otvorena je idejama koje se nužno ne uklapaju u dominantnu političko-ekonomsku paradigmu neoliberalnog kapitalizma. Ako su neotplativi financijski dugovi, među ostalim, ono što nas sprečava da budućnost zamislimo drukčijom od sadašnjosti, onda je važno zapamtiti da samima sebi dugujemo više od devastiranih ljudskih života i sudbina kakvi su opisani u ‘Crnoj knjizi’.

Nataša Mihoci i Borut Šeparović (dramaturzi predstave)


Montažstroj-Potrošeni
25. godina Montažstroja uz Potrošene

Tagged: , , , , , , , , ,