Večer hercegovačkih vina i bosanskih specijaliteta u zagrebačkom restoranu Mostovi, glasno je odjeknula svojom pozitivnom i dobrom enološkom i gastronomskom energijom. Premda je bila zamišljena u intimnijoj varijanti, večera je privukla velik broj vinoljubaca i gurmana, tako da je restoran bio dupkom pun.
Ideja sljubljivanja Bosne i Hercegovine došla je od tajnice Udruge WOW (Women On Wine), Meri Cipranić, podrijetlom iz Prijedora, koja je svoju ljubav i znanje o bosanskim jelima željela podijeliti s drugima, i sastavila je menu zanimljivih autohtonih bosanskih jela. U pomoć joj je odmah priskočila dopredsjednica Marija Vukelić, koja hranu i vino sljubljuje u svom projektu ‘Po Abecedi’ ali i izvan abecede – i ponudila vina vinarije Zadro iz hercegovačke vinarije u Domanovićima, kraj Čapljine.
Uz kratko predstavljanje Udruge WOW, najavljena je i velika suradnja Udruge i hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna Hrvatska, koja će biti uključena u popularni festival ružičastih vina i maslinovih ulja – Pink Day Zagreb 2015 kroz aktivnosti Pink Week koji će prethoditi Pink Dayu. Vesna Ramljak, voditeljica Europa Donna Hrvatske, ukratko je predstavila kampanju Darujmo ružičasti život, čiji je cilj prevencije raka dojke, ali i kupnja aparata za intraoperativno zračenje, koje uvelike smanjuje zračenje pacijentica i olakšava im oporavak.
Sljedovi su bili:
Livanjski sir & prvi hercegovački pjenušac Domano
Kvrguša & žilavka, 2013.
Kvrguša je autohtono jelo porijeklom s Kozare i Potkozarja, ‘zlevanka’ ili kljukuša s pilećim mesom, prelivena mješavinom vrhnja i jaja. Smislile su ga siromašne žene nastojeći iskoristiti sve dijelove pileta, pa su hrbat i vrat stavljale na gustu smjesu brašna, vode, jaja i soli i pekle u pećnici, te zapekle s vrhnjem. Ponekad su u vrhnje dodale i jaje. Ispod tih komada ‘piletine’, stvaraju se ‘lokvice’ koje su najukusniji dio kvrguše.
Sogan dolma i blatina, 2011.
Sogan dolma: dolma (punjenje) je kao i svaka dolma. Budući da u zimskim danima nije bilo paprika, tikvica, patlidžana – netko sjetio da nadolmi (napuni) i luk kojeg uvijek ima.
Hadžijski ćevap i blatina, 2008.
Hadžijski ćevap: ćevapiti na turskom znači pirjati, tj. ‘dinstati’. Ovo jelo su si mogle priuštiti samo ‘hadžije’ (bogataši) a riječ je o finim komadima teletina pirjane s povrćem i zapečene u papiru u pećnici.
Kadaif i rakija ćaće Jure
Kadaif: sirotinjska baklava. To su slatke kore za baklavu rezane na sitne rezance s malo oraha koje se zaliju sirupom od vode, šećera i malo limuna.
Vinarija Zadro nalazi se u Domanovićima kraj Čapljine. Dugi niz godina djelovala je u okviru tadašnje tvrtke Hepok, koja je okupljala vinarije s područja mostarskoga vinogorja. Godine 1996. slijedi potpuna privatizacija pogona, vinarija se prilagođava novim tržišnim okolnostima, a godine 2004. ulazi u strateško partnerstvo s tvrtkom MCI iz Širokog Brijega. Osim na domaće, tvrtka Vina Zadro danas svoje proizvode izvozi na tržište čitave regije.
Pjenušac Domano je prvi hercegovački pjenušac rađen klasičnom metodom vrenja u bocama, od stopostotne žilavke.
Blatina Crnjac Zadro je vrhunsko crveno suho vino. Poseban je izbor kuće, odnjegovano u francuskim bačvama. Vino je izuzetno pitko i harmonično. Dostojni nasljednik Blatine iz ove vinarije u kojoj će se pronaći sva ljepota i bogatstvo koje je iznjedrila škrta hercegovačka zemlja i tradicija proizvodnje vina.
Žilavka Crnjac Zadro selekcija je vrhunsko bijelo vino suho vino. Ime je dobilo po cijelom procesu proizvodnje koji je podvrgnut selekciji najboljeg grožđa na najboljim pozicijama nadmorske visine iznad 400 m.
M. V. / Foto: Julio Frangen
