Irski romanopisac Colum McCann primio je mnoge počasti i nagrade, među njima i National Book Award (2009. godine, za prozno djelo Neka se veliki svijet vrti). ‘Transatlantik’, najzreliji i najnoviji roman ovoga neusporedivog autora, (upravo objavljen u izdanju Profila) duboko je promišljanje identiteta i povijesti u velikome svijetu, koji iz godine u godinu postaje sve manji i čudesniji.
Colum McCann rođen je u Dublinu. Autor je šest romana: ‘Neka se veliki svijet vrti’, ‘Zoli’, ‘Plesač’, ‘Ova strana vedrine’, ‘Songdogs’ i ‘Transatlantik’ te dviju hvaljenih zbirki kratkih priča. Djela su mu objavljena na 35 jezika. Njegov roman ‘Neka se veliki svijet vrti’ zasjeo je na ljestvice najprodavanijih naslova na četirima kontinentima.
Colum McCann primio je mnoge počasti i nagrade, među njima i National Book Award, Međunarodnu književnu nagradu IMPAC Dublin te naslov Chevalier des Arts et Lettres od francuske vlade i književnu nagradu Irske zaklade u Monaku. Esquire ga je uvrstio na svoj popis ‘Najboljih i najbistrijih’, a njegov kratki film ‘Sve u ovoj zemlji mora’ bio je nominiran za Oscara 2005. godine. Suradnik je časopisa i novina The New Yorker, The New York Times Magazine, The Atlantic Monthly i The Paris Review te predaje kreativno pisanje na poslijediplomskome studiju koledža Hunter u New Yorku, gdje živi sa suprugom i njihovo troje djece.
U nagrađivanu romanu ‘Neka se veliki svijet vrti’ Colum McCann oduševio je čitatelje nevjerojatno vratolomnim književnim točkama koje je The New York Times Book Review nazvao ’emocionalnim jurišem’. Sada McCann ponovno pokazuje zašto je jedan od najhvaljenijih i najvažnijih autora svojega naraštaja ovim nezaustavljivim romanom koji skače s kontinenta na kontinent, iz stoljeća u stoljeće, predstavljajući paletu vješto izvedenih likova, kako povijesnih, tako i onih izmišljenih.
Newfoundland, 1919. Dva avijatičara − Jack Alcock i Arthur Brown − zaputila su se u Irsku u prvome povijesnom pokušaju neprekinuta preleta Atlantika, polažući vjeru u modificiran bombarder ne bi li zaliječili rane koje je otvorio Veliki rat.
Dublin, 1845. i 1846. Na međunarodnom nizu predavanja kojima potkrepljuje svoju subverzivnu autobiografiju, Frederick Douglass otkriva da Irci podupiru njegovo zalaganje za ukidanje ropstva − premda, dok glad hara ruralnim predjelima, siromasi trpe nedaće koje bi zgrozile čak i američkoga roba.
New York, 1998. Ostavivši kod kuće mladu ženu i novorođeno dijete, senator George Mitchell putuje u Belfast jer ga je dopao zadatak da, kao sin oca irsko-američkoga podrijetla i majke Libanonke, u Sjevernoj Irskoj moderira zloglasno ogorčene i raspaljive mirovne pregovore neizvjesna ishoda.
Ta tri značajna prelaska Atlantika povezuje niz izuzetnih žena čije su privatne sudbine ponijela povijesna strujanja.
T. C.
