Vinarija ’13. jul – Plantaže’ najpoznatija je po svojem vrancu koji dolazi u različitim oblicima i stilovima. Ali to je i vinarija koja ubrzano razvija i druge autohtone crnogorske sorte, kao što su kratošija, žižak i krstač , a na čak 2340 hektara vinograda u komadu uzgaja 28 vinskih sorti koje redovito osvajaju medalje i priznanja.
Podaci o vinariji ’13. jul – Plantaže’, kada ih objedinimo, djeluju doista nevjerojatno: riječ je o najvećem vinogradu u Europi, površine čak 2340 hektara u jednom komadu. Plantaže su zauzele gotovo čitavo Ćemovsko polje, udaljeno tridesetak kilometara od crnogorske obale. A to je tek početak opisivanja zadivljujućeg mjesta s kojeg dolazi vranac (i ne samo on!), autohtona crnogorska sorta koja se sadi i u Srbiji, Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, pa čak i Dalmaciji i Albaniji. Kada se Ćemovsko polje potraži na karti, otkriva se krška kotlina, a daljnje istraživanje govori da je riječ o prilično surovim uvjetima za proizvodnju vina: na tom je području veliki broj sunčanih sati, ljeta su duga i nezamislivo vruća, čak i za nas, već pomalo navikle na silne ljetne vrućine, s mnogo vjetra i malo oborina. Tu je i rijeka Cijevna, u blizini je more, a sve nastaje na krševitom, tvrdom tlu – i sama vinarija kaže da je ovdje riječ o više različitih slojeva kamena.
Podrum Šipčanik
Vranac je odavno poznata vrsta vina. Vinarija ’13. jul – Plantaže’ osnovana je početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, a vranac je od tada poznati gost naših stolova. Ovo voćno, sočno i žestoko vino – posve dostojno svojega imena – dugo vremena je na području nekadašnje Jugoslavije bilo sinonim za crno vino. Upravo se takav karakter od tog vina i očekivao. U međuvremenu, vinarstvo se na području bivše države proširilo i razvilo: modernizirala se proizvodnja, pojavljuje se sve veći broj vinara pa je time i sve više različitih stilova i pristupa proizvodnji, a vranac je ipak, bez obzira na to, nekako opstao. I ne samo što je uspio opstati! Istražujući za ovaj tekst pronašla sam čak i procjene da će upravo vranac biti sljedeće veliko crno vino. Tome u prilog govori i podatak koji iznosi Milan Milutinović, direktor za izvoz tvrtke ’13. jul – Plantaže’, da se vranac počeo proizvoditi i u jednoj američkoj vinariji i to od od tamošnjih nasada! O vrancu je rekao i ovo: ‘Za vranac se može reći da je velika sorta, s ogromnim potencijalom u svakom smislu. Od njega se mogu dobiti vina iznimne kvalitete koja mogu stvarno dugo odležavati. Kako bih ih opisao? To su moćna, jaka, strukturna vina južnjačkog tipa, naglašene voćnosti i prepoznatljivih tanina. Vranac, kao monosortno vino ili u kupažama, odležan u inoksu, hrastu ili barriqueu, daje ono što se očekuje od svake stvarno velike sorte – vino prepoznatljivog karaktera, okusa i kvalitete. U tom kontekstu treba promatrati i njegov komercijalni potencijal. Naš izvoz u 43 zemlje svijeta i više od 800 medalja s najuglednijih svjetskih natjecanja jasno govore da je riječ o vinu čija je kvaliteta lako prepoznatljiva’, pojašnjava Milutinović.
Plantaže – vinograd
Nisu Plantaže jedino mjesto na kojem se vranac proizvodi, ali su svakako najozbiljnije – i tehnološkim pristupom i količinama koje mogu proizvesti. Tako je vinarija, u pokušaju ublažavanja surovih uvjeta koji vladaju u okolišu, a riječ je o silno visokim temperaturama, neprekidnom strujanju zraka i manjku oborina koji redom izazivaju stres loze, čak i ovako otporne kao što je vranac, uvela sustav navodnjavanja kap po kap. Proizvodnja je modernizirana, razvijaju se različiti pristupi i stilovi vranca, a istovremeno se njeguje tradicija i to na najnevjerojatniji način: na Plantažama se i dalje bere ručno, kao što se bralo nekada davno. Koliko berača treba za ručno branje grožđa u vinogradu veličine 2340 hektara? Vinarija procjenjuje – oko dvije tisuće berača!
‘Visoke temperature tijekom ljeta, kao što je bilo i ove godine, izazov su s kojim se uspješno suočavamo. Vinograd navodnjavamo sistemom kap-po-kap iz 24 bunara na imanju. Također, ovisno o grožđu, odnosno vinu koje se želi dobiti, posebno kod bijelih sorti, obavlja se noćna berba, a grožđe se prije fermentacije rashlađuje’, pojašnjava Milutinović. Uz to, tijekom rezidbe, berbe i proizvodnje primjenjuju se sve potrebne agrološke i tehnološke mjere kako bi se izbjegli negativni učinci. S obzirom na veličinu vinarije i samog vinograda, lako je pretpostaviti kako vranac nije jedino grožđe koje se ondje sadi. Plantaže su dom za čak 34 sorte grožđa, od čega je 28 vinskih. Uz to, ondje su nasadi breskvi i nektarina, a odnedavno su posađeni i maslinici. Iako je vranac ‘krunski dragulj ‘Plantaža, tu je i manje upadljivi, ali i jednako važan ‘mlađi brat’: bijelo vino autohtone crnogorske sorte krstač. A da Plantaže doista prate vinske trendove pokazuje i činjenica da, nakon godina istraživanja, uskoro na tržište izlaze i prva vina autohtonih sorti: jedno je bijeli žižak, a drugo crna kratošija. Plantaže vjeruju u njihov potencijal jer je vranac utro put autohtonim crnogorskim vinima i navikao vinoljupce diljem svijeta na ono što im crnogorska vina mogu ponuditi.
Vranac reserve
Osim autohtonih sorti, tu su i međunarodne, njih dvadesetak. Tako se na Plantažama sade cabernet sauvignon, merlot, chardonnay, sauvignon blanc, pinot blanc, malvasia aromatica, syrah, petit verdot, grenache. Od nekih se vrsta na Plantažama stvaraju monosortna vina, a druge se pak istražuju radi mogućnosti sljubljivanja i stvaranja kupaža. A Plantaže su i u tome uspješne: ove je godine Cabernet Sauvignon Stari podrum’ na Decanteru odnio zlato! ‘Bijela su vina nešto zahtjevnija u pogledu tehnoloških postupaka, ali i od njih uspijevamo dobiti sortna vina koja oslikavaju karakter podneblja u kojem su nastala’, pojašnjava Milutinović.
A to je podneblje teško, oporo, kameno, vruće. To je podneblje u kojem ne bismo očekivali tako rodan i uspješan vinograd, najveći i jedinstveni vinograd u Europi, a time i jedinstveni ambasador crnogorskih vina za čitav svijet.
Martina Tomić / Foto: Vinolog
