U suradnji s izdavačkom kućom VBZ, časopis i portal Menu daruju 3 primjerka knjige Willema Frederika Hermansa ‘Damoklova mračna komora’.
Kratko napišite u mailu zašto želite osvojiti ovu nagradu
U subjektu navedite: MDAR1
a u tekstu: vaše ime i adresa vaš razlog broj telefona
Šaljite na mail: [email protected]
Posjetite facebook stranicu Časopis Menu i kliknite ‘sviđa mi se’!
Vaše mailove šaljite do 15. studenoga
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 16. studenoga
Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: [email protected]
‘Damoklova mračna komora’ nizozemskog klasika Willema Frederika Hermansa jedan je od najboljih i najintrigantnijih romana o Drugom svjetskom ratu i autorovo prvo djelo prevedeno na hrvatski jezik.
Smještena u okupiranu Nizozemsku, ovo je priča o trgovcu Henriju Osewoudtu, čovjeku ‘koji ne čini ništa, ne želi ništa, sve je prepustio slučaju’. Sve dok misteriozni Dorbeck ne uđe u njegovu radnju i ne dodijeli mu zadatke protiv Nijemaca, koji s vremenom uključuju i ubojstva. Dorbeck nevjerojatno sliči Osewoudtu, ali je i njegova suprotnost: tamnokos i prodoran za razliku od ćosavog i povučenog Henrija. Na kraju rata Saveznici uhite Osewoudta, a on ne može dokazati da je radio za pokret otpora ni da Dorbeck postoji. Je li Osewoudt heroj, izdajica ili psihopat vođen zabludama?
Priča o Osewoudtovim sudbonosnim lutanjima kroz ‘sadistički svemir’ (naslov Hermansove zbirke eseja) višeznačna je i ponekad na granici realnog, a opet, egzaktna i uvjerljiva: mreže ulica i tramvaja, opisi interijera, ozračje u Nizozemskoj u doba rata… U njoj nema suvišnih riječi; rečenice su jezgrovite, stil jednostavan. To je hladan i mračan, zabavan, groteskan, zamršen i pomaknut roman. Sve istodobno. On je i furiozan ratni triler i literarno remek-djelo, nepredvidljivo i izazovno, koje nas suočava s pitanjima što je smisleno, što moralno, što dobro, a što zlo. Iz romana iščitavamo: naši svjetovi i interpretacije života stalno se sudaraju, a konačni odgovori samo su dvosjekli Damoklov mač.
Willem Frederik Hermans (1921.-1995.) jedan je od najvećih nizozemskih pisaca. Pisao je romane, pripovijetke, eseje, poeziju i drame. Doktorirao je fizikalnu geografiju koju je i predavao na Sveučilištu u Groningenu do 1973., kada već kao etablirani pisac seli u Pariz. U svojim djelima kritizirao je boljke i licemjerje društva, a polemičan ton njegovih tekstova doveo ga je i do sudskog procesa 1952. g. Cjelokupan Hermansov opus reflektira njegov specifičan, pesimističan pogled na svijet i filozofiju ‘kreativnog nihilizma’.
Nakon II. svjetskog rata, koji igra važnu ulogu u Hermansovu životu i radu, objavljuje romane Conserve (‘Limenka’) i De tranen der acacia’s (‘Bagremove suze’). Temi rata vraća se u romanu Damoklova mračna komora (1958.) kojim je osvojio čitateljsku publiku. Uz ovaj klasik, vrhuncem njegova književnog rada smatra se roman Nooit meer slapen (‘Više nema sna’, 1966.) o neuspjeloj ekspediciji mladoga geologa u Laponiji.
Godine 1972. odbio je primiti nagradu P. C. Hooft za životno dostignuće u književnom radu, a 1977. dodijeljena mu je prestižna Nagrada za nizozemsku književnost.
O prevoditelju:
Radovan Lučić rođen je 1963. u Zagrebu. Kao dvadesetdvogodišnji mladić napušta domovinu te odlazi okušati sreću u Nizozemskoj. Godine 1995. magistrirao je slavistiku na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz redovite prevodilačke aktivnosti bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom. Autor je Hrvatsko-nizozemskog rječnika (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominović, Zagreb, 2014.). Preveo je djela nizozemskih autora Willema Frederika Hermansa, Ceesa Nootebooma, Annie M. G. Schmidt, Geerta Maka, Douwea Draaisme, Guida Snela, Rozalie Hirs i drugih. Radi kao docent hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz brojne prijevode, objavljuje radove s područja leksikografije i standardologije. U slobodno vrijeme svira bubnjeve u amsterdamskom alternativnom rock-dvojcu Gone Bald.
