U suradnji s izdavačkom kućom Beletra darujemo 1 čitatelja/icu knjigom Stjepe Martinovića ‘Paintball’.
U subjektu navedite: FDAR1
a u tekstu: vaše ime i adresa broj telefona vaš razlog
Šaljite na mail: [email protected]
Posjetite našu facebook stranicu Fama i kliknite ‘sviđa mi se’!
Vaše mailove šaljite do 26. kolovoza
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 27. kolovoza
Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: [email protected]
Za pokretanje ambicioznog projekta extremely extreme paintballa, koji će konkurirati najboljima u svijetu, agencija Adrenalin Tours izabire gotovo nenaseljen otok Ižulu u južnom Jadranu, na kojem postoje prirodni uvjeti prikladniji nego u amazonskoj džungli – opaka makija s bezbroj skrovišta i zapreka, napuštena pastirska skloništa i ruinirani objekti nekadašnje ratne mornarice s ukopanim skladištima i prostorijama za boravak posade. Ratne igre želatinskim kuglicama za službenike osiguranja i marketinških agencija poligon su za oslobađanje ratničkih nagona i najnižih strasti, dok je za Lucijana Anića povratak na gotovo neprepoznatljivi rodni otok prilika za sitnu zaradu, ali i neočekivanu posljednju romansu. Privržena partnerica postaje dragocjena sugovornica kada se počnu rasvjetljavati skriveni motivi organizatora ratnih igara i kada se na otoku dogodi zastrašujuće ritualno ubojstvo…
Stjepo Martinović odan je Mediteranu kao svojoj najdubljoj inspiraciji i roman ‘Paintball’ smješta na nepostojeći otok u dubrovačkom akvatoriju. Ratničke igre koje izazivaju najgore u ljudima, romantika pod zvijezdama, krvavo ubojstvo i trag osvete sastojci su još jednog raskošnog koktela žanrova koji iskusni i višestruko nagrađivani književnik miješa svojim bogatim književničkim iskustvom, novinarskim osjećajem za aktualno i rijetkim talentom za bogatstvo jezika kojim podjednako uvjerljivo opisuje akcijske scene i emocionalne nedoumice likova. Osluškujući prirodu i njezine poruke u zanosnim mediteranskim krajolicima, s istančanim osjećajem za portretiranje ženskih likova, Stjepo Martinović predstavlja se publici ponovno u novom i neočekivanom izdanju i ponovno jedinstven i prepoznatljiv.
Stjepo Martinović, dugogodišnji novinar, rođen je 1945. u Dubi, u Konavoskim brdima. Nakon gimnazije u Dubrovniku, završava 1970. studij filologije u Beogradu, u Zagrebu se 1973. zapošljava u marketingu, a 1974. upisuje studij novinarstva. U kolovozu 1975. počinje raditi u Vjesnikovoj kući – kao reporter, urednik, komentator, glavni urednik… prvo u revijama, a potom, do kraja 1995. godine, u dnevniku Vjesnik. Bio je načelnik odjela Ministarstva europskih integracija i savjetnik ministra te urednik nautičkih publikacija, da bi 2007. počeo pisati beletristiku.
Njegova zbirka pripovjedaka ‘Oči svete Lucije’ (VBZ, 2009.) nagrađeno je priznanjem Društva hrvatskih književnika Slavić, kao najbolja debitantska proza u Hrvatskoj 2009. godine. Dobitnik je nagrada za kratku priču Fran Galović, 2012. godine, Broda priča za 2013. Turopoljska poculica za 2014. godinu i (iste godine) nagradu varaždinskog Muzeja anđela za najbolju priču na temu anđela. Tri puta njegove su priče bile u finalu Festivala fantastične književnosti u Bijelom Polju (CG), dva objavljena romana u finalu natječaja T-portala, a dva rukopisa u finalu natječaja VBZ-a za najbolji neobjavljeni tekst.
Dosad je objavio 17 naslova: pet zbirki pripovjedaka (‘Oči svete Lucije’, ‘Kap krvi s lovorova lista’, ‘Tabu’, ‘Žena-oganj-more’, ‘Zrno papra u mortadeli’), devet romana (‘Okovani snima/Zidar đavoljeg mosta’, ‘Akropolis Express’, ‘Zbogom utopijo’, ‘Sirene pjevaju fado’, ‘Ariadna isprekidane niti’, ‘Gospina trava’, ‘Gabrijela ne smije umrijeti’, ‘Armenski alegorijski bestijarij’ i ‘Kornelija broji oblake’) i jedan fenomenološki esej (‘Self-help? Bull-shit!’) te ‘posijao’ desetak priča po zbornicima raznih natječaja u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Bavi se prevođenjem s engleskog, njemačkog i talijanskog jezika; posebice su mu zapažena tri prijevoda djela ‘grčkog Cervantesa’ Nikosa Kazantzakisa: ‘Grk Zorba’, ‘Sveti Franjo – siromah u Boga’ i ‘Isusovo zadnje iskušenje’.
