Darujemo knjigu: Tetovirer iz Auschwitza

U suradnji s izdavačkom kućom Fokus na hit darujemo 1 čitatelja/icu knjigom Heather Morris ‘Tetovirer iz Auschwitza’.Kratko napišite u mailu zašto želite osvojiti ovu nagradu

U subjektu navedite: FDAR3
a u tekstu: vaše ime i adresa         broj telefona         vaš razlog

Šaljite na mail: [email protected]

Posjetite našu facebook stranicu Fama i kliknite ‘sviđa mi se’!

Vaše mailove šaljite do 31. siječnja
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 1. veljače

Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: [email protected]

* Sudjelovanjem u Nagradnom izazovu, prihvaćate da dijelite svoje osobne podatke. Vaši podaci prikupljaju se samo u tom cilju i neće se koristiti u druge svrhe. Zbog transparentnosti, na našoj stranici objavljujemo dobitnike Nagradnog izazova, ali samo ime i prezime te mjesto stanovanja, dok ostali podaci (adresa, mail, mobitel) neće biti dostupni javnosti

Dvadeset i sedmi se siječnja, odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, od 2006. obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, jedne od najstrašnijih i najsramotnijih mrlja u ljudskoj povijesti. Za vrijeme vladavine nacističkog i terora njihovih saveznika genocid je počinjen nad 6 milijuna Židova, 5 milijuna Slavena, 3 milijuna Poljaka, 250.000 Roma, isto toliko osoba s mentalnim i psihičkim poteškoćama te 9000 muškaraca homoseksualne orijentacije.

Odabran je datum 27. siječnja, jer je tog dana 1945. Crvena armija oslobodila preostale zatočenike najvećeg i najzloglasnijeg koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Iako je za njegova četverogodišnjeg postojanja ondje prisilno smješteno gotovo 1,3 milijuna ljudi, oslobođenje je dočekalo tek oko 200.000. Među njima bili su poznati pisci Primo Levi, Imre Kertesz i Tadeusz Borowski, ali i poljski Židov Ludwig Eisenberg koji je 1942. u njemački radni logor pošao kako bi, vjerovao je, od progona i moguće smrti spasio ostatak obitelji.

‘Svaki dan u kojem se probudiš, dobar je dan’, ispričao je novozelandskoj scenaristici i spisateljici Heather Morris 2003., na samom zalasku vlastitog života, započinjući time priču kakvu niti jedno ljudsko biće ne bi smjelo nositi na plećima. Time je, već na samom početku, zorno predočio svu jezu svakodnevnog bivanja i preživljavanja na mjestu kojim se svakodnevno širio miris smrti.

Ludwig, koji je nakon rata promijenio ime u Lali Sokolov, s iznošenjem svoje priče u javnost čekao je tako dugo, sve do smrti voljene supruge Gite, iz straha da ga ne proglase njemačkim kolaboracionistom. Sokolov je u Auschwitzu, naime, osim kao broj 32407, bio poznat i kao ‘tetovirer’, osoba koja je novim zatvorenicima uz pomoć tinte i igle upisivala znamenke koje će ih odrediti za cijeli život. ‘Stajali smo u govnima, ali nismo se htjeli utopiti u njima’, rekao je Sokolov objašnjavajući svoj položaj. Ulogu svojevrsne osobe od povjerenja osoblja kampa iskoristio je kako bi svojim suzatočenicima pomogao i učinio im život u tim najjezovitijim trenucima bar malo podnošljivijim. Jer spasiti jednog u tom je trenutku značilo spasiti cijeli svijet. A kada se pred njim pojavila zatvorenica broj 34092, njegov se cijeli svijet, još jednom, okrenuo naglavačke.

Sve je to, priču o životu stiješnjenom na jedva nekoliko kvadratnih decimetara i osobnosti određenoj s tek šest znamenki, Heather Morris uobličila u knjigu pod naslovom ‘Tetovirer iz Auschwitza’ koju bi čitatelj, da ne zna za njezinu ukorijenjenost u stvarnosti, mogao proglasiti trivijalnom, nevjerojatnom ili čak pokušajem pojednostavljivanja najveće ljudske tragedije prošlog stoljeća. Ovako, ‘Tetovirer iz Auschwitza’ svjedočanstvo je o ljepotama života skrivenim ispod slojeva sivila, o svim malim stvarima koje treba zapamtiti i njima se hraniti dok velike stvari ne pronađu put do svog rješenja.

Osim kao jednostavnim rječnikom ispisan i dirljivom pričom obavijen dokument vremena, ‘Tetovirer iz Auschwitza’ može se čitati i kao upozorenje svijetu ponovno obojenom ratničkim bojama. Jer tako je malo potrebno da čovjek prestane biti čovjekom, a posljedice zvjerstava osjećaju se cijelog života.

Tagged: , , , , , , , , , , , ,