U utorak, 17. listopada, u knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića (Zapoljska 2, Zagreb), s početkom u 19 sati održat će se predstavljanje romana ‘Prevaranti: Iskupljenje’ (Funditus, 2017.) spisateljice Dorotee Vučić.
Uz autoricu, na predstavljanju će sudjelovati urednica Darija Žilić, moderatorica Marijana Perinić te glumica dramskih radionica kazališta KNAP Monika Haraminčić.
Romaneskna priča žanrovski pozicionirana između fantastike i „magijskog realizma“, kakav poznajemo ponajprije preko sjajnih južnoameričkih pisaca, a taj se „magijski realizam“ odvija posredovanjem mitoloških, biblijskih i inih stvorenja, kao i osoba iz faktografski provjerljive povijesti bivše Jugoslavije i nove Hrvatske, „pozitivnih strana klišeja“ i onoga što će biti prepoznato kao „osebujni Balkan“. (Branko Čegec)
Bogata i snažna, intrigantna i mistična priča o obitelji, prijateljstvu i opstanku… U Dorotei Vučić hrvatska je književnost dobila suverenu pripovjedačicu markesovskog tipa! (Tajana Obradović)
Obiteljska saga protegnuta kroz desetljeća mijena sustava, vlasti i vladavine, s prohodom kroz nekoliko generacija strastvenih nesretnika i nesretnica, optimističnih gubitnika i gubitnica, posrnulih vizionara i vizionarki, jurodivih crnih ovaca, rođenih predvodnika i urođenih nasilnika, skup neobičnih sudbina pokraj kojih povijest teče
nehajno, a veću dramu donose njihovi međusobni odnosi, sastavci i rastavci. (Davor Šišović)
O knjizi
‘Prevaranti: Iskupljenje’ bogata su romaneskna priča, s jedne strane žanrovski pozicionirana između fantastike i magijskog realizma, a s druge strane ‘Prevaranti’ su ponajprije obiteljska saga koja prati skup neobičnih sudbina i neku alternativnu povijest geografske tromeđe prepoznatljive čitateljima ovog podneblja. Roman je dobrodošao nastavak tradicije izvrsnih obiteljskih saga u domaćoj književnosti na tragu Marquezovih ‘Sto godina samoće’ (‘Bolji život’ Fulvija Tomizze, ili ‘Kratka kronika porodice Weber’ Ludwiga Bauera). No, usmjerenost k žanru fantastične proze, danas u književnoj teoriji nazivane “spekulativnom fikcijom”, kao amalgamom međusobno različitih i ranije striktno odijeljenih fantastičnih žanrova, autorica potencira uvodeći u radnju, uz ljudske likove i likove koji su zapravo nadnaravna bića te podarivši nadnaravne moći pojedinim ljudskim likovima. Uslijed paralelizma između zemaljskog “mischunga” s porijeklom likova i nadnaravnog pandemonija koji obuhvaća različite mitologije, religije i praznovjerja, spoj ta dva svijeta anticipiran je u vjerovanju Cigana (a jedna od dvije obitelji koje nose fabulu romana je romska) da zemaljski i nebeski svijet nisu odijeljeni, već da demoni žive na zemlji, među ljudima i da je borba između dobra i zla teret zemaljske patnje, a ne privilegij zagrobnog života. U ovom romanu intrigantne priče – koja ima mnoštvo likova, koja se odvija kroz dugo vremensko razdoblje, i koja nosi višestruke kontrapunkte i ima postupnu gradaciju ka kulminaciji, ubojstvo “odabranog” izvrsna je „točka ključanja“, neočekivana ali dramaturški neminovna za katarzu jedne ovako složene, višeslojne i višeznačne priče – autorica pokazuje zanatsku pouzdanost, vješto pozicioniranje likova i stvaranja ekspresivnih slika, koje je u svakom trenutku moguće zamisliti kao kadar, odnosno filmski prizor.
N. F.
