Erdut: Vrhunska vina u pivsko-rakijaškom kraju

Vinogorje Erdut, u vinarskoj podregiji Podunavlje na krajnjem istoku Hrvatske, još je nedovoljno istraženo područje za mnoge vinoljupce. Jedva se na prste dvije ruke mogu nabrojati oni koji su se ozbiljnije posvetili proizvodnji vina u ovom, inače, klimatski vrlo pogodnom području za uzgoj vinove loze.S jedne strane su mastodontski Erdutski vinogradi te količinski nešto značajnija vinarija Iuris, no ostali vinari uglavnom raspolažu vinogradima površine do 10 hektara. Nakon boravka u Osijeku, na WineOS sajmu, u njihovoj organizaciji imali smo priliku obići tri butik vinarije – Siber, Brzica i Antunović – koje u zagrljaju Dunava proizvode kapljice zaista vrijedne pozornosti.

Mladen Siber u podrumu

Mladen Siber, umirovljeni stomatolog, bivši golubar i još uvijek aktualni kolekcionar slika, svoj treći hobi – vinarstvo – s vremenom je pretvorio u biznis. Vinograd ‘na malenom brijegu’, površine 10 hektara smješten mu je u Erdutu u neposrednoj blizini Dunava na 150 metara nadmorske visine. Veli da sunčanih sati ima kao Dubrovnik, gdje uz Split, prodaje najviše svojih vina, uglavnom Cabernet sauvignon i Sauvignon blanc te Rose i u posljednje vrijeme pjenušac od muškata žutog, proizveden prirodnim vrenjem u boci, na što je posebno ponosan. Zemlja mu je plodna više nego što je potrebno za vinovu lozu, pa se i o tome mora brinuti specifičnim načinom obrade i održavanja.

Vinograd Mladena Sibera

U svojoj nevelikoj vinariji ne može sve pretvoriti u vino, pa dio grožđa prodaje. Ove su mu godine najbolje mušterije bili Austrijanci, kod kojih je berba podbacila, a postigao je sasvim solidnu cijenu od 1,5 eura po kilogramu.

Nešto proda i poznatom vinaru Davoru Zdjelareviću za njegovu difuznu vinariju i vina iz ZWS selekcije, no vrlo je zanimljivo da dio berbe, ponajviše cabernet sauvignona, ode, pazite sad ovo – na Pelješac.

Ivo Brzica radi i vrlo ozbiljne crnjake

Sljedeći vinar kojeg smo posjetili je Ivo Brzica, čiji je vinograd smješten na Erdutskoj kosi, na uzvisini 80 metara iznad Dunava, koji se na tom mjestu, 1300-tom kilometru, nalazi otprilike na pola puta do Crnog mora. Prije deset godina nastavio je obiteljsku tradiciju uzgoja vinove loze, primjenjujući modernu tehnologiju, a prije toga, bavio se, vrlo uspješno, prodajom traktora. Na 6 hektara vinograda uzgaja graševinu, chardonnay, merlot, cabernet sauvignon i netipično za ovaj kraj – vranac. Kaže da u ovom kraju do prije petnaestak godina uopće nije bilo crnih vina, pa su mu ona još veći izazov, a rezultati više nego dobri. Orijentirao se na proizvodnju u barrique bačvama, ali to na etiketama posebno ne naglašava.

Vina Brzica na terasi s pogledom na Dunav

U sklopu vinarije nalazi se lijepo uređena kušaonica, u kojoj se mogu isprobati i karakteristični slavonski specijaliteti. Naša novinarska ekipa svjedočila je sjajnom čobancu, kojeg su dostojno pokrivali fini crnjaci, od nešto blažeg Cabernet sauvignona 2012 do alkoholnijeg ali fino zaokruženog Merlota 2013. Nismo odoljeli ni Cuvéeu 2012 (cabernet sauvignon, merlot, vranac) s čak 15 posto ne tako osjetnog alkohola. Graševina, naravno, količinski dominira u Brzičinoj vinariji, a ova mlada vrlo je netipična, pomalo gorkastog okusa, ali nimalo agresivna. Sasvim solidan je i Chardonnay, kojeg ne proizvodi u većim količinama, a uz Graševinu, vrlo lako ga plasira u lokalnim restoranima, godinu za godinom. Inače, vina Brzica imaju vrlo korektan odnos kvalitete i cijene, jer gazda Ivo, prije svega, nastoji biti realan a ipak postići i ekonomsku računicu.

Vinarka Jasna Antunović Turk

Zasigurno jedna od pet prvih dama hrvatskog vinarstva (ako ih uopće ima toliko) je Jasna Antunović Turk, diplomirana ekonomistica koja je nastavila stoljetnu obiteljsku  tradiciju. Na 7 hektara vinograda u erdutskom kraju ima prilično šaroliku lepezu sorti: graševinu, chardonnay, zeleni silvanac, muškat ottonel i plemenku te crni pinot, cabernet franc i cabernet sauvignon. U posao s vinom ušla je s puno ljubavi i predanosti, maksimalno se posvetivši radu u vinogradu i podrumu. Zato nisu izostali ni rezultati. Uz liniju kvalitetnih i vrhunskih, odnjegovala je i premium vina – Chardonnay 2011 sur lie u limitiranoj seriji od 5500 butelja i Graševinu 2010, samo 2500 butelja. Sebi za gušt kreirala je jedno tipično žensko vino, poluslatki Muškat ottonel, ne tako čest u hrvatskim vinogorjima.

Iako zadovoljna vlastitim učinkom, Jasna Antunović Turk željela bi da se Erdut još više brendira kao vinska destinacija. Nažalost, kako je rekla, u tom pivsko-rakijaškom kraju, misleći na konzumentske navike stanovništva, ona i kolege prodaju jedva deset posto svoje proizvodnje, ali imaju sreću da njihovu kvalitetu cijene restorani na Jadranu i u Zagrebu.

Mustafa Topčagić / Foto: FAMA


Erdutski vinski sporazumi
Tagged: , , , , , , , , , , , , , ,