Umjetnička organizacija Eurokaz, ujedno i hrvatska kazališna institucija, u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, jesensku sezonu otvara originalnom, raskošnom multimedijalnom predstavom ‘Gilgameš u godini sa 13 Mjeseca’.
Predstava je ostvarena pod vizijom i vodstvom Zlatka Burića Kiće, jednog od legendarnih osnivača Kugla glumišta, kazališnog i filmskog umjetnika s danskom adresom, koji je za ovaj izazovan projekt okupio autorsku i izvođačku ekipu hrvatskih i danskih umjetnika, istu onu zaslužnu za cijeli niz uspješnih predstava poput ‘Knjige mrtvih’, ‘Kabareta tamne zvijezde’ i ‘Ljubavnog slučaja F. Pešić’.
Na tragu kreativne nostalgije i osjećajnosti, kao i emancipatorske, nehijerarhijske prakse grupe Kugla glumišta 1970-ih i 1980-ih godina, koja predmnijeva pluralne strukture, ambijentalnu i žanrovsku hibridnost s miksom glumačko-performativnih zadataka i intertekstualnosti, osmišljen je i postavljen ‘Gilgameš u godini sa 13 Mjeseca’, koji u svojoj izuzetnoj produkciji miješa fragmente epa, stripa, remedijacije filma, ritualnog kazališta i objekte zvučnih instalacija, te s publikom dinamično srasta i ‘putuje’ s obližnje livade, pa preko platoa muzeja do prvoga kata, gdje ostaje do samog kraja.
Predstava ‘Gilgameš u godini sa 13 Mjeseca’ prisvaja, premješta i reanimira teme i motive 12 glinenih tabli ‘Epa o Gilgamešu’, priklapa priču o eksploataciji stare slavonske hrastovine, u pogonima industrijskog poduzeća Samuela Heinricha Gutmanna na pustari Belistje i osnažuje svoju raspršenost tragedijskim transrodnim bespovratnim lutanjima filma Rainera Wernera Fassbindera ‘U godini sa 13 Mjeseca’.
Tako nemoguća fantazija predstave slijedi tri dijela Fassbinderova scenarija o posljednjih pet dana života u ‘Godini sa 13 Mjeseca’ transrodne Elvire koju zaokuplja ideja knjige ‘Simulacron 3’ da život nije ništa drugo nego eksperimentalni model za neki drugi život, a njezino tijelo postaje vremenski stroj koji razmjenjuje uloge artikulacije roda – stroj ekologije duha. Predstava aktualizira ekozofijsku misao proširenog shvaćanja vremena i krajolika u kojima se agregatna stanja preobražavaju u tjelesna, a prirodne smrtne pojave, flora i fauna supostavljaju se žudnji za besmrtnošću. I sve to uz pratnju Gilgamešova orkestra i u spektaklu siromašnih pokretnih slika.
Ulogu Gilgameša, kao i Antona, utjelovljuje Domagoj Janković, dok ostale uglavnom dvostruke glumačke role ostvaruju Zlatko Burić Kićo, Hrvojka Begović, Bernard Tomić, Tanja Vrvilo i Damir Bartol Indoš. Video i scenografska rješenja potpisuje Ivan Marušić Klif, kostime je osmislila Suzana Brezovec, dok su za glazbu zaslužni, te je ujedno i izvode, Peter Ole Jørgensen, Henning Frimann Larsen, Miro Manojlović, Damir Prica Kafka i Dina Puhovski, uz glazbenike iznenađenja Igora Pavlicu, Nevena Jurića Nenčija te Ivana Marincela. Svjetlo je povjereno Tomislavu Maglečiću, ton Hrvoje Nikšiću, dok je produkcija pod kormilom Marka Milovca. Asistent tehnike, kao i tvorac skulpture ‘Željezno drvo’ je Maxime Weinmann, a crtež ‘Stabla s lišćem i bez lišća’ djelo je Milana Manojlovića Mancea. U ‘davanju života i identiteta’ cijeloj viziji projekta nezaobilazni su i suradnici Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo i Dragana Milutinović.
Svečana premijera kazališno-umjetničkog sijaseta ‘Gilgameša u godini sa 13 Mjeseca’ održat će se 15. rujna (19.30 sati) u MSU-u, gdje odmah slijede i nove izvedbe 16., 17. i 18. rujna u isto vrijeme, za koje se ulaznice mogu kupiti putem web-servisa ulaznice.hr ili rezervirati na [email protected].
*posebna napomena
Živimo u odgodi, obustavljenih identiteta, u proširenoj godini sa 13 Mjeseca. ‘Svaka sedma godina je godina Mjeseca. Ljudi čiji su životi pod jakim utjecajem emocija tih godina intenzivnije pate od depresije, a događa se i niz osobnih tragedija. U manjoj mjeri vjeruje se da se tada pojavljuje i 13 mladih Mjeseca. U XX. stoljeću, ova opasna konstelacija javlja se šest puta. Tako će i 1992. biti ugroženo mnogo ljudskih života.’
I. C.
