Posljednje ovogodišnje Europee, zagrebački caffe U dvorištu i Naklada Ljevak, ugostili su mladoga španjolskog književnika Cristiana Crusata. Tema večeri bila je ‘Putovanje prema unutra’, a razgovaralo se o unutarnjem i vanjskom putovanju koji u suštini nisu toliko različiti te o pasivnim likovima i praznini duše. Moderirala je književnica Ivana Simić Bodrožić, a Crusata je nekoliko pitanja imao priliku pitati književnik i urednik Quoruma, Branko Čegec, sve uz pomoć prevoditelja Matije Janeša.
Cristian Crusat rođen je 1983. godine. Studirao je književnost i lingvistiku u Španjolskoj te doktorirao komparativnu književnost na Sveučilištu u Amsterdamu. Autor je knjiga priča ‘Estatuas’ (Kipovi), 2006. i ‘Tranquilos en tiempos de guerra’ (Mirni u ratno doba), 2010. te ‘Breve teoría del viaje y el desierto’ (Kratka teorija putovanja i jedna pustinja), 2011.
Odmah na početku večeri, Cristian je zahvalio svima i rekao da je vrlo sretan što je u Hrvatskoj. Naime, iako je prvi put ovdje, on je Zagreb i Hrvatsku upoznao preko jugoslavensk književnosti kroz djela Miroslava Krleže, Danila Kiša i Milorada Pavića, na čije je radove naišao slučajno tijekom studija te za njega predstavljaju pojam književnosti. Čak su mu se, ugledavši rijeku Savu nakratko iz aviona, u mislima pojavili trenuci koje je spoznao u knjigama. Kako tvrdi, Krleža i Kiš su ga naučili čitati. Kod Kiša ga je privukao mračni ton te to što čitatelja tjera da čita riječ po riječ, a kod Pavića imaginacija, simboli i krajolici koji se gledaju kao kroz ogledalo, fantastične slike i neočekivane stvari.
Knjiga ‘Kratka teorija putovanja i jedna pustinja’ bila je u fokusu večeri. Radi se o zbirci od šest priča koje su, prema riječima Ivane Simić Bodrožić, nekonvencionalne, suptilne i na drugačiji način govore o pejzažima i likovima. Motiv koji se proteže u pričama (i nalazi se na naslovnici knjige) je pustinja. Što za Cristiana znači pustinja i što predstavlja taj motiv, upitala ga je predstavljačica. U vrijeme pisanja, Crusat je, kako je rekao, čitao o dubinskoj psihologiji te je pustinja metafora psihe današnjeg čovjeka – pasivni prostor izolacije. Kroz stvaranje podloge za priče vodio ga je i desert rock i težnja za izolacijom izražena u njemu.
Branko Čegec za knjigu je rekao da su priče putovanje koje nema ciljnu točku, to je putovanje više na razini proze nego što je u nekom prostoru. Crusat, kao i Čegec, veže pisanje s putovanjem. Kako objašnjava, voli krenuti od neke slike koja postaje početna točka i onda gleda gdje će ga odvesti. A razlika između putovanja u prostoru i onog unutarnjeg je samo u odredištu. ‘Fizičko putovanje ima zacrtano odredište, a kod putovanja iznutra postoji jedan centar oko kojega se sve vrti, a taj centar smo mi’, rekao je.
Kako je primijetila Ivana Simić Bodrožić, likovi u pričama iritantno ne rade ništa osim čekanja. Nezadovoljni su, a ne poduzimaju ništa da bi nešto promijenili. Upitala je Crusata čemu se ti likovi nadaju te što traže u putovanjima i čekanju. Oni, kaže španjolski pisac, žele da se ništa ne dogodi. Žele pasivnost, neaktivnost, često zbog straha od neuspjeha. Oni dijelom odražavaju njega samog te ljude oko nas. To je jedna kritika društva. Često zaboravljamo, kaže, da je jedna dimenzija književnosti kritika.
Pri kraju razgovora iz publike se javio književnik Kristijan Vujičić s citatom iz Crusatove knjige, zamolivši ga da obrazloži taj citat i stavi u kontekst ovih priča. To je rečenica koja sumira duhovnost knjige: ‘Posljednja pretpostavka: naše su duše prazne, ali im je potrebno kretanje’, na što je, nakon duže stanke pune razmišljanja, Crusat odgovorio: ‘Radi se o tome da su likovi bez esencije, s praznim dušama. I onda dolazi taj zadnji lik koji ima dušu. To je polazna točka. I to postojanje duše je dovoljno da opravda priču, kretanje i potragu’.
Velikom zahvalom simpatičnog književnika što je pozvan i vrlo lijepo primljen te odjavom moderatorice, završila je ovogodišnja Europea U dvorištu u kojoj se prije njega gostovali Nataša Kramberger (Slovenija), Afonso Cruz (Portugal) i Tomaš Zmeškal (Češka).
Valentina Botica / Foto: Ljevak
