Muzicirajmo kao prijatelji, riječi su kojima je glasoviti Leonard Bernstein sažeto sročio svoju viziju moći koju ima glazba u zbližavanju ljudi. A uz Bernsteina, Yehudi Menuhin bio je taj koji je 1995. nadahnuo Justusa Frantza da osnuje ansambl Filharmonija nacija (Philharmonie der Nationen), koji će nastupiti 3. studenoga u zagrebačkoj dvorani Lisinski. Dirigent orkestra je Justus Frantz, a na glasoviru je glasoviti Ivo Pogorelić.
Riječ je o međunarodnom profesionalnom orkestru koji okuplja vrhunske i iznimno talentirane glazbenike iz različitih nacija. Srbi i Slovenci, Sirijci i Izraelci, Kinezi i Francuzi, Rusi i Ukrajinci – svi oni progovaraju zajedničkim jezikom – glazbom. Orkestar njeguje svjetsku baštinu klasične glazbe koju je Europa – napose Njemačka – ostavila čovječanstvu i koju tijekom svojih svjetskih izvedbi stavlja u službu zvučnog simbola humanizma u izgradnji mira. Orkestar je izveo više od 1300 koncerata diljem svijeta, a 2015., dvama gala koncertima, svečano obilježio 20. obljetnicu postojanja. Godine 1996. Orkestar je pratio službeni posjet Kini njemačkoga predsjednika Romana Herzoga, 1998. na poziv glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Kofija Annana, nastupio je u Ujedinjenim narodima u New Yorku, dok je u ljeto 2001. pod ravnanjem Justusa Frantza izveo privatni koncert za papu Ivana Pavla II. u njegovoj ljetnoj rezidenciji u Castelgandolfu. U povodu uvrštenja rukopisa Devete simfonije Ludwiga van Beethovena na Popis svjetske baštine Memory of the World, 2003., u Berlinu je djelo izvela upravo Filharmonija nacija predvođena Justusom Frantzom.
Justus Frantz, dirigent i pijanist međunarodnoga ugleda, moderator i sjajan glazbeni komunikator, već desetljećima je jedna od dominantnijih osobnosti u glazbenom svijetu. Utemeljitelj je Glazbenog festivala Schleswig-Holstein i Filharmonije nacija. Njegova odanost glazbi i entuzijazam učinili su ga istinskim ambasadorom baštine klasične glazbe središnje Europe, napose Njemačke. Nakon studija s Elizom Hansen u Hamburgu i Wilhelmom Kempffom u Positanu, i dirigirajući s Wilhelmom Brückner-Rüggebergom u Hamburgu, prvi je put privukao pozornost široke publike 1967. kao pijanist i pobjednik Međunarodnog ARD glazbenog natjecanja u Münchenu. Na međunarodnu glazbenu scenu stupio je 1970., na poziv Herberta von Karajana. Uslijedile su turneje po Francuskoj, Njemačkoj i Austriji s Berlinskom i Bečkom filharmonijom, Pariškim orkestrom i Češkom filharmonijom te nastup na Salzburškom festivalu. Osim uspjehom, koncerti s Njujorškom filharmonijom 1975. urodili su prijateljstvom Justusa Frantza i istaknutog američkog skladatelja i dirigenta Leonarda Bernsteina. Glazbeni festival Schleswig-Holstein, koji je ustanovio 1986. i vodio do 1994., učinio je jednim od najuglednijih europskih manifestacija.
‘On je genij’, izgovarala je glasovita Martha Argerich u trenutku kad je demonstrativno napuštala ocjenjivački sud Međunarodnog pijanističkog natjecanja Frédéric Chopin u Varšavi 1980., nakon što je mladom Ivi Pogoreliću, osebujnom i darovitom pijanistu, zapriječen nastup u finalu natjecanja. Tim je riječima počela iznimna karijera koja ga je vodila po cijelom svijetu u najvažnije svjetske koncertne dvorane SAD, Kanade, Europe, Australije, Japana, Južne Amerike, Izraela… Nastupao je s vodećim svjetskim orkestrima, kao što su Berlinska i Bečka filharmonija, Londonski simfonijski orkestar, simfonijski orkestri Chicaga, Philadelphije, Bostona, Los Angelesa i drugi. Za Deutsche Grammophon snima prvi recital (1981.) i potpisuje dugoročni ekskluzivni ugovor (1982.). Na nosačima zvuka snimljene su njegove jedinstvene i osebujne interpretacije skladbi Beethovena, Schumanna, Chopina, Čajkovskog, Prokofjeva, Ravela, Liszta, Skrjabina, Haydna, Scarlattija, Brahmsa, Mozarta, Bacha i Musorgskog, koje prate hvalospjevi glazbenih kritičara i oduševljenje ljubitelja glazbe cijeloga svijeta. Genij je bio, genij je i ostao… pa nije pretjerano reći: Ivo Pogorelić jedan je od najvažnijih klasičnih glazbenika današnjice! Stoga se svaki njegov nastup iščekuje s posebnim zanimanjem i poštovanjem.
V. L.
