Knjižnica Art-kino u Rijeci, u sklopu programa ‘Film izvan okvira’, donosi predstavljanje knjige Nikole Lorencina o Jamesu Joyceu i filmu.
U srijedu, 9. ožujka (19 sati) Nikola Lorencin, redatelj i filmski kritičar, predstavlja svoju knjigu ‘Džejms Džojs i film’ u kojoj istražuje veze slavnog pisca i sedme umjetnosti. S autorom razgovaraju filmski kritičar Dragan Rubeša, filmski teoretičar Miroljub Stojanović te filmski stručnjak Miroslav Tatić. Nakon predstavljanja prinove knjižnice Art-kino, na repertoaru kina će se naći dva filmska kolaža Nikole Lorencina.
Prema književnim su djelima Jamesa Joycea snimani filmovi, no te ekranizacije nisu pobudile veliku pažnju sineasta, smatra redatelj i kritičar Nikola Lorencin. Poznati autor ovu ‘nepravdu’ ispravlja svojom knjigom jednostavnog naziva, no ‘joyceovske strukture’. Jedna od zanimljivosti koju iznosi Lorencin iz same biografije Jamesa Joycea je da je autor, uz podršku talijanskih biznismena, krajem 1909. u Dublinu otvorio Kinematograf Volta, prvo kino u Irskoj.
Nakon predstavljanja prinove knjižnice Art-kino u izdanju Filmskog centra Srbije, na velikom će se platnu prikazati dva filmska kolaža – ‘Kolaž Jamesa Joycea’ i ‘Kolaž Istra, Rijeka, Primorje’.
Nikola Lorencin, rođen 1940. u Jagodini, filmski je i televizijski redatelj, kritičar i pedagog. Školovao se u Zemunu, Puli i Beogradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu (Opća književnost i teorija) te na Akademiji za pozorište, radio, film i TV (Filmska i TV režija) u Beogradu. Ostvario je veliki dokumentaristički i televizijski opus. Snimio je veliki broj dokumentarnih i igranih televizijskih filmova.
Lorencin je bio i selektor programa ‘Istra i mi’ u Beogradu te autor ciklusa dugometražnih dokumentaraca ‘Luna rossa’ započet prije petnaestak godina, koji prati život obitelji i događaje kroz koje su prolazili mnogi naraštaji Mattea Lorenzina, prožimajući sudbine istarskih iseljenika tijekom 1920-ih godina. Živi u Beogradu, gdje je, do mirovine, kao redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti nastojao povezati svoje redateljsko iskustvo i pedagošku praksu. Predavao je i na drugim školama ili seminarima – u Beogradu, Nišu, Lazarevcu, Jagodini, Puli. Od 2000. do 2001. godine bio je umjetnički direktor beogradskog Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma, a dvije godine kasnije bio je i predsjednik savjeta tog festivala.
A. K.
