Rujanski program zagrebačkog kina Tuškanac započinje retrospektivom Davida Lyncha, redatelja koji se s pravom smatra jednim od najvećih živućih nasljednika tradicije nadrealizma i ekspresionizma u suvremenom filmu, a u čijim se djelima bogate asocijativnosti redovito pomiču granice između fantazije i zbilje, banalnog i začudnog, uznemirujućeg i ugodnog, grotesknog i idiličnog.
Podjednako umješan u oblikovanju klasičnijih fabularnih filmova (Čovjek slon, Straightova priča), kao i modernističkih remek-djela ispripovijedanih logikom sna (Eraserhead, Izgubljena cesta, Mulholland Drive), Lynch od svakog svog ostvarenja čini nezaboravno osjetilno iskustvo, koje svakim ponovnim gledanjem otvara nove interpretativne mogućnosti.
Retrospektivu otvara u ponedjeljak, 2. rujna remek-djelo ‘Mulholland Drive’ (2001), po sudu mnogih, jednim od najboljih filmova 21. stoljeća. Posrijedi je nadrealna triler-drama koja je Lynchu donijela nagradu za najbolju režiju u Cannesu, te nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg redatelja. Uoči projekcije uvodnu riječ o Lynchevu stvaralaštvu održat će filmologinja Karla Lončar.
U utorak slijedi fantastična drama ‘Eraserhead’ (1977), Lynchev dugometražni prvijenac, nagrađen na festivalu fantastičnog filma u Avoriazu. Na jednom od najglasovitijih kultnih ostvarenja svih vremena Lynch je s prekidima radio punih pet godina, kreirajući nadrealnu i naglašeno enigmatičnu cjelinu koja izmiče uobičajenim klasifikacijama i nudi široku paletu interpretativnih mogućnosti.
Nastavak je u srijedu s biografskom dramom ‘Čovjek slon’ (1980), temeljenoj na istinitoj priči o tragičnoj sudbini Johna Merricka, nesretne zvijezde cirkuske trupe iz vremena viktorijanske Engleske. Film sjajne režije, impresivne crno-bijele fotografije te odličnih glumačkih nastupa Anthonyja Hopkinsa i Johna Hurta, bio je nominiran za čak osam Oscara i četiri Zlatna globusa.
David Lynch: Najveći živući filmski nadrealist i ekspresionist
Iste večeri prikazuje se i sjajan film ceste ‘Straightova priča’ (1999), nominiran za Oscara i Zlatni globus za glavnu mušku ulogu te u kategoriji najuspjelije izvorne glazbe Lynchova dugogodišnjeg stalnog suradnika Angela Badalamentija. Posrijedi je emotivna, vrlo sugestivno režirana, dojmljivo atmosferična, sjajno snimljena te izuzetno raspoloženo glumljena priča iz stvarnog života.
Četvrtak donosi nadrealnu triler-dramu ‘Izgubljena cesta’ (1997), još jedno autorovo enigmatično ostvarenje podatno za višestruke interpretacije. Prema riječima samog redatelja, djelo se odigrava unutar istog svijeta kao i kultna serija i kasniji film ‘Twin Peaks’, a prvu trećinu scenarija filma Lynch je smislio tijekom posljednje noći snimanja istoimenog filma, dok se sa seta vraćao kući.
U petak je na rasporedu psihološka triler-drama ‘Plavi baršun’ (1986), naslov koji je autor posudio iz istoimene pjesme Bobbyja Wintona koja odjekuje u soundtracku Angela Badalamentija. Posrijedi je jedan od najuspjelijih i najintrigantnijih američkih filmova 1980-ih, ujedno i središnje ostvarenje Lynchova opusa u kojemu su sasvim razvidne sve autorove tematske i izvedbene preokupacije.
U subotu se prikazuje humorna krimi drama ‘Divlji u srcu’ (1990), ovjenčana Zlatnom palmom u Cannesu. Scenarij filma, prema autorovim riječima, o ‘pronalaženju ljubavi u paklu’, Lyncheva je adaptacija istoimenog romana američkog književnika Barryja Gifforda koji ju je nazvao ‘velikom mračnom glazbenom komedijom’.
Iste večeri slijedi fantastična krimi-drama ‘Twin Peaks: Vatro hodaj sa mnom’ (1992), realizirana dvije godine nakon premijernog prikazivanja i danas kultne TV-serije. Film premijerno prikazan na festivalu u Cannesu, gdje ga je publika ispratila salvama zvižduka, prednastavak je, ali i svojevrsni epilog serije Davida Lyncha i Marka Frosta.
Retrospektivu završava enigmatična triler-drama ‘Unutarnje carstvo’ (2006), nagrađena na festivalu u Veneciji. Posrijedi je intrigantno i vješto koncipirano postmodernističko ostvarenje u kojem, nižući nadrealne, delirične isječke koji asociraju na tjeskoban san, Lynch pripovijeda dvije inicijalno međusobno nepovezane priče o holivudskoj glumici i poljskoj prostitutki u nevolji.
K. T.
