U Galeriji Arheološkog muzeja Zagreb postavljena je izložba nazvana ‘Magister Giotto – kapela Scrovegni’ sastavljena od video zapisa vezanog uz padovansku kapelu s fantastičnim Giottovim freskama i filmografsko osmišljene izložbe redatelja Luca Mazzierija, prema zamisli kustosa Alessandra Tomeija i Guliana Pisanija.
Glazbenu podršku na otvorenju dao je jazzist Paolo Fresu uz naraciju na tri jezika (hrvatski glasom glumca Ozrena Grabarića, talijanski uz glas Luca Zingarettija i engleski).
Dok video prikazuje poziciju i unutrašnjost kapele, izložba, u koju kako najavljuju autori ‘valja uroniti’, prikazom zanimljivih detalja sugerira ne samo sadržajno već i oblikovno opus, koji se bez pretjerivanja može nazvati remek-djelom.
Giotto di Bondone (1267.-1337.) pripada u one kasnogotičke odnosno ranorenesansne slikare nakon kojih više ništa nije kao do tada: njegovi likovi posjeduju živost pokreta i određenu ‘portretnost’, krajolici autentičnost, plohe slika zbog perspektive ‘dobivaju’ treću dimenziju, zlatna pozadine ustupa mjesto plavetnilu neba i zelenilu raslinja – ukratko slika je živa i upečatljiva.
Kada je bogati padovanski bankar Enrico Scrovegni 1300. kupio zemljište gdje je nekada stajala antička arena te sazdao palaču s kapelom (uobičajeno u bogatim obiteljima), pozvao je na njezino oslikavanje Giotta, slikara u naponu slikarske i muževne snage. U razdoblju od 1303. do 1305. godine Giotto je freskama prekrio zidove i strop kapele sa scenama iz Joakimova (oca djevice Marije), Marijina i Kristova života, da bi pri dnu kapele na dva usporedna zida monokromnim načinom naslikao sedam vrlina i njima pridruženih sedam mana.
Spomenuta filmografska izložba ne prikazuje svih pedesetak fresaka niti dočarava izgled kapele Scrovegni, već preko detalja nudi bliskost s Giottovim teološkim svjetonazorom i slikarskim umijećem. Izložba je primjeren uvid u Giottovo slikarstvo i sugestivan poziv na obilazak ovog umjetničkog dragulja u središtu Padove.
Olga Vujović
