Green Box 2013 – Ovodobna kineska umjetnost

U Gliptoteci HAZU u Zagrebu otvorena je dugo najavljivana izložba kineskih slikara ‘Green Box 2013 – Ovodobna kineska umjetnost’.
Kina - izložba
Izložba predočava djela 10 kineskih autora raznih likovnih poetika s 60 slika nastalih zadnjih godina, stoga je i naziv ‘Green Box 2013.’ (naziv aludira na djelo ‘Zelena kutija’ Marcela Duchampa iz 1936. u kojoj su bila raznorodna djela).

Katalog je tiskan u NR Kini i svaki umjetnik je zastupljen s tekstom pojedinog kineskog povjesničara umjetnosti. Otvorenju su nazočili kineski umjetnici i mlada kustosica izložbe gđica Yumeng, također su posjetili Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pritom su se gosti iz Kine detaljnije upoznali s djelatnošću ALU, domaćin je bio susretljivi prodekan za međunarodnu suradnju prof. Robert Šimrak.

Izložba je u ostvarena suradnjom Veleposlanstva Republike Kine u Zagrebu i Gliptoteke HAZU, uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.

Ova izložba ‘Suvremena kineska umjetnost 2013.’ došla je u Gliptoteku tri godine nakon realizirane izložbe ‘Tuš ne tuš – suvremena kineska umjetnost’ u organizaciji Shenzhen Art Museuma (2010.). Tad je u Gliptoteci HAZU bilo predstavljeno 38 vrsnih kineskih umjetnika ovodobne likovne scene. Proteklih je godina i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavio zapaženu izložbu ‘Zlatna žetva’, a postavljena je bila i izložba ‘Suvremeni kineski akvarel’ u Zagrebu.

Zapravo sve te izložbe bile su senzacija u uvodnom slovu kazala je Arijana Kralj nastavivši: ‘Kinesko smo likovno stvaralaštvo upoznavali putem izložbi koje su prezentirale veliku umjetnost koja ima tromilenijsku tradiciju iznimno koherentnog i hermetičkog dojma, zasebna kodeksa. ‘Vežući se na to iskustvo – iako smo svi upoznati s fascinantnim napretkom Narodne Republike Kine u svim područjima djelovanja što magnetski privlači pozornost po svojem strjelovitom prodoru u sve misaone sfere znanosti, gospodarstva – likovna umjetnost nam je ostala separatna cjelina, odnosno nije bila tako intenzivna spoznaja da su i umjetnici vrlo dinamičan segment suvremene Kine. Upravo naša spoznaja o velikoj tradiciji Kine nikako nas nije odvajala od dojma susreta s kineskom suvremenom likovnom scenom kao nekom izdvojenom specifičnošću, ne stavljajući je u kontekst novog identiteta. Stoga su navedene izložbe plijenile našu pozornost kao rariteti, kao jedan fenomen, a da nismo bili svjesni te snažne platforme koja se formira u Kini i u čijem duktusu možemo naći kompetentne, inspirativne, kreativne stvaraoce koji su poticajni partneri u svakoj domeni suvremenoga poimanja svjetske likovne scene.

Ova izložba predstavlja deset likovnih umjetnika sa sveukupno 60 djela: A Hai, Li Jin, Lu Meng, Tong Zhengang, Wang Jinsong, Li Di, Li Tianyuan, Qi Zhilong, Xin Haizhou i Yi Deer. Vrlo važan doprinos izložbi jesu tekstovi autora koji prate svakog umjetnika; to su  kineski povjesničari umjetnosti Jia Fangzhou, Huang Du, Shang Xiaojuan, Duan Jun, Su Tong, te Jonathan Goodman. Ti tekstovi izvanredno poniru u bit likovnoga stvaralaštva otkrivajući ujedno s kojim se svim spoznajama i istraživanjima suočavaju sami umjetnici, a istodobno pokazuju ne samo poznavanje europske i američke likovne scene, nego i poznavanje intelektualaca filozofske i književne misli povezujući ih s istovrsnom vrhunskom razinom kineskih književnika i filozofa. Ta živa stručna znatiželja, verziranost i misaona kombinatorika implementira kinesku suvremenu likovnu umjetnost u tekovine svjetske scene. Kina ima specifičnost svojih likovnih poetika, odnosno nataloženosti postupnih promjena od stoljetne posvećenosti idealiziranom pejsažnom i figuralnom slikarstvu uz lirski moment artističke virtuoznosti, te tematske promjene tijekom kulturne revolucije opredijeljene za službu narodu, za obranu i propagandu. Sve promjene od 1990-ih godina u kineskom likovnom stvaralaštvu nisu sukcesivne u vidu slijeda postupnoga formiranja stilova, nego su ekspanzija istovremenih kreativnih erupcija, koje se događaju u vlastitoj zemlji, vlastitim iskustvom, novim senzibilitetom, potpuno novim poimanjem svijeta i pristupom slikarskoj paleti. Nov životni habitus, nov svijet tehnologija, nov svijet komunikacije, urbani život, sva ta problematika nosi novo emocionalno i intelektualno sagledavanje koje rezultira fokusiranjem na nov proces slobode slikarskoga stvaranja, mogućnosti da se bude i narativan i apstraktan, simboličan i metaforičan; istraživanje i otkrivanje kako slikarskoga duktusa, tako i vlastitog angažmana na svim razinama konotacija zadobiva snagu i kreativnost, kompletnu transformaciju koja svojim nabojem uspijeva sublimirati europsku i američku likovnu scenu. Kako je izvanredno naveo u svojem tekstu Su Tong ‘… stvoren je prostor koji povezuje stvarnost i iluziju, ali dovoljno velik za pun izričaj duše i kreativnosti… koja ne isključuje ni nervozu, ni rastrganost, ni dinamičnost suvremenoga života’.
Stoga ova izložba s paralelnim spoznajama o drugim dostignućima Kine udjeljuje cjelovit pregled i puni tonalitet ritmu napretka i razvoja Kine. Ta slika totala nove Kine svoj čvrst obris dobiva upravo likovnim djelima, jer umjetnički senzibilitet daje potvrdu zamaha novih nastojanja ovodobne Kine.

Izložba ostaje otvorena do subote 9.studenoga, a može se vidjeti svaki dan od 11 do 20 sati.

Nakon Zagreba izlozba će biti postavljena u Nacionalnoj galeriji u Budimpešti.

Ivan Raos

Tagged: , , , , , , ,