Helikopterska hitna pomoć

Udruga Sigurnost u prometu (SUP) organizirala je press konferenciju na temu uspostave helikopterske hitne medicinske pomoći (HHMP/HEMS) u Hrvatskoj. Nakon višegodišnjeg nastojanja i ukazivanja na potrebu organiziranja i uspostave HEMS-a u civilnom sektoru, svi su govornici iskazali potporu pilot-projektu Ministarstva zdravlja kojim se na tim osnovama uspostavlja hitna helikopterska medicinska pomoć (HHMP) na području Rijeke i Splita.
HelikopterKonferenciju su uvodnim riječima otvorili predsjednik SUP-a Antun Presečki i tajnik Georg Davor Lisicin.
‘Pilot-projekt će se provoditi četiri mjeseca, a cilj je utvrditi stvarnu potrebu za ovakvom medicinskom skrbi. Uz velike uštede u odnosu na sadašnje vojne, najveća je prednost specijaliziranih helikoptera što mogu sletjeti u blizini pacijenta i bolnice, a znatno mogu pomoći osobama na otocima. Preživljavanje pacijenta povećava se od 30 do 50 posto ako se preveze u zlatnom satu, odnosno periodu u kojem bi trebao biti prebačen do bolnice’, rekli su Presečki i Lisicin.

Zemlje EU imaju dobro razvijen sustav helikopterske hitne pomoći, a prva ju je 1970. uvela Njemačka. Sada njihova flota broji 51 helikopter i 77 baza. U prošloj je godini u Njemačkoj bilo 52.577 letova, a od osnutka do današnjeg dana obavljeno je više od milijun i pol intervencija. Hrvatskoj su trebale 44 godine da prepozna prednosti hitne helikopterske pomoći, a po stanovniku bi godišnje usluga helikopterske hitne pomoći koštala 1,75 eura.

Skupi letovi vojnih helikoptera

Inicijativu snažno podupiru i Udruga obitelji osoba stradalih u prometu, Otočni Sabor, Udruga Srce i Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara. Svatko od govornika istaknuo je veliko zadovoljstvo, a Dubravko Šmigmator iz SUP-a iznio je detaljne podatke.
Dubravko Šmigmator‘Na natječaj Ministarstva zdravlja za provođenje pilot-projekta hitne medicinske službe u Hrvatskoj javile su se dvije tvrtke. Četiri se godine zalažemo za uvođenje HEMS-a. Specijalizirani helikopteri značajno ubrzavaju proces preživljavanja’, rekao je Šmigmator i nadodao: ‘Dostupni podaci MORH-a kažu da je cijena jednog sata leta vojnog helikoptera 48.000 kuna. Godišnje se na helikopterski vojni prijevoz 500 pacijenata potroši 8,5 milijuna eura. Uvođenjem specijaliziranih helikoptera za isti iznos, u daleko boljim uvjetima koje imaju pacijenti, može se prevesti njih 2500. U EU helikopter poleti u roku od tri minute nakon poziva, dok se u Hrvatskoj samo na odobrenje vojnog helikoptera čeka između 40 i 60 minuta. U regiji nitko nema specijalizirane helikoptere, tako da će se susjedne zemlje ugledati na nas.’

Brzi dolazak na mjesto nesreće

Od 1990. godine do današnjih dana u prometu je stradalo više od pola milijuna hrvatskih građana, istaknuo je Nebojša Čelica iz Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.
‘Uvjeren sam da bi se uvođenjem HEMS-a godišnje spasilo između 40 i 50 ljudskih života. Teško ozlijeđenima je važno da pomoć stigne što prije, jer ako nema adekvatne pomoći po pola sata, onda često i nema smisla pomoći jer je već prekasno’, rekao je Čelica, a na njegove se riječi nadovezao predsjednik Otočnog sabora Denis Barić: ‘Uvođenje HEMS-a od velikog je interesa za 130.000 stanovnika hrvatskih otoka, posebice onih udaljenijih od kopna i manje naseljenih, kao i otočkih turista tijekom ljeta. Negdje je jedan doktor zadužen za nekoliko otoka, pa je jasno koliko bi značilo uvođenje HEMS-a.’
Za kraj su govornici istaknuli da je za područje cijele Hrvatske dovoljno pet baza i isto toliko helikoptera.

V. T.


Okrugli stol
Okrugli stol: Stradavanje na dva kotača
Tagged: , , , , , , , , , , , , ,