HNK: Milo Rau – gost Filozofskog teatra

Jedan od najkontroverznijih i najtraženijih kazališnih redatelja današnjice, slavni švicarski kazališni i filmski redatelj Milo Rau, gost je drugog ovogodišnjeg ‘Filozofskog teatra’ zagrebačkog HNK, koji će se održati u nedjelju 20. veljače.Nakon što je filozof Slavoj Žižek rasprodao gledalište HNK-a te ostvario rekordan broj live streamova, Milo Rau, kojeg nazivaju novom revolucionarnom kazališnom zvijezdom, drugi je gost Srećka Horvata.

Teme o kojoj će razgovarati u ‘Filozofskom teatru’ je angažirana umjetnost i budućnost kazališta, stanje u svijetu danas kao i mogućnost otpora. Dotaknut će se i nekih recentnijih projekata koje je Rau izveo poput ‘Novog evanđelja’, koje postavlja pitanje što bi Isus propovijedao u 21. stoljeću i tko bi mu bili učenici, kao i ‘Škole otpora’, koju je Rau pokrenuo tijekom pandemije.

2018. godine u HNK-u je gostovao s predstavom ‘Pet lakih komada’, šokantnim i jednim od njegovih najuspješnijih projekata o zločinima Marca Dutrouxa, okrutnog belgijskog pedofila, silovatelja i ubojice djevojčica. Milo Rau uvijek traga za traumatičnim, tragičnim momentima u individualnim životima i u zemlji, jer smatra da su to trenuci u kojima smo najviše dirnuti i koji nas najviše mijenjaju.

U sklopu Festivala svjetskog kazališta (2021.) zagrebačka je publika imala priliku vidjeti Rauovu potresnu predstavu ‘Obitelj NT Gent’, koja je rekonstruirala tajanstveni i tragičan slučaj obitelji Demeester.

Novinar, esejist i predavač Milo Rau studirao je sociologiju, njemački jezik i romanistiku u Parizu, Zürichu i Berlinu. Profesori su mu, među ostalima, bili Tzvetan Todorov i Pierre Bourdieu. Godine 2007. osnovao je kazališnu i filmsku kuću pod nazivom Institute of Political Murder / Institut političkog umorstva (IIPM), koju od tada vodi kao umjetnički ravnatelj. Međunarodnu slavu stekao je svojim re-kreacijama: studijama slika, govora i društvenih odnosa putem detaljnih imitacija u obliku kazališnih scena. Kako počiniti genocid (Radio mržnje), kako podići revoluciju (Posljednji dani Ceausescua) ili kako raspiriti ksenofobiju (Breivikova izjava). U svojim djelima postavlja pitanja kako televizija, populizam i pop glazba utječu i oblikuju nas? Kako se takva apstraktna retorika može prikazati na sceni i kako je onda mi razumijevamo, i kakav je njezin učinak na nas, publiku?

Njegove produkcije, kampanje i filmovi (Grad promjena, Moskovska suđenja, Ciriška suđenja, Građanski ratovi, Mračne godine, Sud u Kongu) bili su pozvani na najvažnije nacionalne i međunarodne festivale, kao što su Festival u Avignonu, Berliner Theatertreffen i Kunstfestival u Bruxellesu.

D. G. / Foto: HNK


Tagged: , , , , , , , , ,