U četvrtom izdanju emisije ‘Poduzetnički mindset’ na N1 televiziji, Saša Cvetojević ugostio je Hrvoja Balena, suosnivača i člana Uprave Algebra Grupe za marketing i prodaju.
Priča o današnjoj Algebri počela je prije 21 godinu kad su trojica kolega i prijatelja u dnevnoj sobi formirala prvu učionicu za opismenjivanje Zagrepčana u Wordu i Excelu. Ta trojica FER-ovaca današnji su članovi Uprave Algebre, Mislav Balković, Tomislav Dominković i Hrvoje Balen, koji su od studentskog posla za džeparac stvorili najveći i najbrže rastući hrvatski i regionalni privatni obrazovni sustav.
Hrvoje Balen je neumoran kreativac, karizmatični lider na velikim projektima, kao što su osnivanje Visoke škole za primijenjeno računarstvo u Zagrebu i vođenje Algebrina tima za provedbu istraživanja potreba tržišta rada. Osim toga, potpredsjednik je ICT udruge pri HUP-u, član u nacionalnom Vijeću za obrazovanje odraslih, aktivan na projektima e-učenja, voditelj Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, pokretač brojnih stručnih konferencija i zaljubljenik u sve digitalno. Kao čovjek koji neprestano dokazuje da se poduzetničkim mindsetom može zaiskriti u cijelom svijetu, spremno je odgovarao na pitanja Saše Cvetojevića o obrazovanju i biznisu u vrijeme globalne krize kao posljedice pandemije koronavirusa.
Balen je na samom početku objasnio kako je izgledao Algebrin rast do najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj, koliko pažnje posvećuju kvaliteti gradeći cijelu priču na duge staze i balansirajući između obrazovanja i poduzetništva, ali i na financijski dio koji im omogućuje da budu samoodrživi.
Algebra Grupu danas čine Visoko učilište Algebra, Pučko otvoreno učilište Algebra i Algebra d.o.o., a proteže se na 30-tak gradova diljem Hrvatske s više od 60 vrhunski opremljenih učionica i dvorana. Njihove obrazovne programe završilo je više od 120.000 ljudi (oko 15.000 polaznika godišnje). Od Agencije za znanost i visoko obrazovanje Algebra je ocijenjena kao najbolji stručni studij u Hrvatskoj.
Istaknuo je da u prilog visokim standardima koje su postavili najbolje govori činjenica da od ukupnog broja upisanih, njih 55% završi studij što dokazuje kako u Algebri zaista traže rezultate po pitanju stjecanja ishoda učenja. To što su polaznici platili studij ne jamči im da će ga uspješno i završiti.
Kad je u pitanju profit, Balen smatra da je logično kako i u obrazovanju on mora postojati, jer se inače ne bi mogli razvijati. Naglasio je da se profit u Hrvatskoj često pogrešno shvaća, posebno od ljudi koji nemaju iskustva u privatnom poduzetništvu, na način da je on dividenda koju vlasnik sam sebi isplaćuje. U Algebri je profit materija koja se stalno ulaže u neprestani rast novih studija, novih učionica i optimizaciju rada što je utjecalo da i u ovoj krizi još uvijek bilježe rast prijava na svoje programe.
Kad je riječ o podjeli na privatne i državne fakultete, Balen je naglasio kako bi volio da se i u Hrvatskoj kao i u inozemstvu podjela radi na kvalitetne i nekvalitetne. Prema njegovu mišljenju, jako je znakovito kako je reagirala većina fakulteta kad je krenula aktualna epidemiološka mjera u Hrvatskoj, a postoje i oni koji ni do danas ne provode nastavu. Za razliku od većine, u Algebri se uz određenu optimizaciju procesa održao jednak broj sati nastave, vježbi i interakcije sa studentima, što za njega nije herojski pothvat jer su, naime, u posljednjih 10 godina ionako većinu toga radili online.
Naposljetku je iznio da s obzirom na novonastalu krizu uzrokovanu epidemijom koronavirusa, za iduću godinu planiraju određenu reviziju svojih ciljeva, što će uključivati i određene promjene u Algebrinu portfelju. Uz nastavak investiranja u razvoj cijele obrazovne vertikale, Algebra bi u roku pet godina, prema Balenovu očekivanju, trebala dobiti status sveučilišta, ući u novi kampus čiji je početak izgradnje trenutno stavljen na čekanje, izgraditi snažniju mrežu prema stranim sveučilištima te imati značajniji udio stranih studenata.
M. V.
