Zagrebački vinski bar Basement u svojem je projektu ‘Vinskih srijeda nakon posla’ predstavio vina Carić s Hvara.Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista. Od tada se hvarska vina smatraju cijenjenom robom i izvoze po cijelom Mediteranu.

Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge. Na vinograde u hori se nastavljaju nasadi u Jelšanskom polju gdje su uglavnom zasađene iste sorte grožđa. Uz rub Starogradskog polja, protežu se slikoviti brežuljci s hvarskim selima, okruženi terasastim vinogradima, na kojima dominira plavac mali na pjeskovitom tlu, s kojih dolaze ružičasta vina.

Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim kraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski raj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja. Sorte: plavac mali, pošip i druge bijele sorte.

Obitelj Carić se od pamtivijeka bavi vinogradarstvom, a osnivanjem tvrtke Vino-Hvar kreću u proizvodnju vlastitih vina, poznatih pod imenom Vina Carić. Vinogradi i vinarija jednako su im važni. Obrađuju oko 5 hektara vinograda na različitim položajima vinogorja Hvar (čak 26 pozicija), a manji dio grožđa otkupljuju od kooperanata. Uzgajaju nekoliko autohtonih sorti, kao što su plavac mali, bogdanjuša, parč, kuč, maraština, darnekuša i pošip. Svako vino ima svoju priču, od vinograda do vinarije, pa sve do imena. Vinariju vodi Ivo Carić i kao glavni vinar najzaslužniji je za stvaranje branda Vina Carić. Poznaje dobro svaku lozu i svaki kamen u svojim vinogradima, što je neizostavni dio stvaranja visokokvalitetnih vina. Ivina supruga Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr., radi kao voditeljica prodaje i marketinga, predsjednica je udruge Hvarski vinari, koja je aktivna u promicanju vinara Hvara i mediteranske prehrane kao načina i stila života.

Vina Carić imaju i značaj na međunarodnoj vinskoj sceni (SAD, Švicarska, Belgija i Nizozemska). Jedan od značajnijih uspjeha je odabir Plovaca Ploškog berbe 2009 za vinsku listu najboljeg nizozemskog restorana De Librije (tri Michelinove zvjezdice).

Na degustaciji u Basementu kušali smo premijerno bijela vina i rosé iz 2017. godine, ali i malo starije berbe plavaca malih obitelji Carić.

Bogdanjuša (bogdanuša) 2017 je lijepo išla uz mladi kravlji sir i sir s mediteranskim biljem.To je autohtona bijela sorta otoka Hvara, a od davnih dana pa do danas uzgaja se na području starogradskog agera i redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnog vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači ‘Bogom dana’ što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.

Cesarica 2017 (cuvée: maraština, bogdanuša, prč, pošip i muškat) kušana je uz mladi kozji sir i zelene masline. Mlado je to vino malo složenije kompozicije ali izvrsne svježine i mediteranskih aroma. Dobila je ime po pjesmi Olivera Dragojevića, jer ju je on među prvima i kušao – kada se prvi put radila, pa se uz njega i vino nazvalo tim imenom.

Rosé Marino 2017 poslužen je uz marinirane trilje Adriatic Shell i cherry rajčicu. Proizveden je od sorte plavac mali, a boju je dobio nakon maceracije od tri sata.

Plovac Ploški 2011 spojio se uz težački sir (odležani kravlji sir) i smokvenjak OPG Ostojić i bila je to kombinacija večeri. Ovaj je plavac bio pet dana u maceraciji: jedan dio bio je u velikoj bačvi (2300 litara), a jedan dio u inox spremniku, kako bi se ipak zadržala voćnost i svježina.

Tada je sve zajedno ponovno odležalo u inoxu i nakon toga minimalno godinu i pol u boci. Izvrsno vino, lijepih i čistih aroma šljive u džemastoj varijanti.

Plovac Ploški 2004 barrique bilo je vino iznenađenja – iz arhive – koji ni u vinariji ne kušaju često. Vino koje je bilo odležalo u novim barrique bačvama slavonskoga hrasta, a sada je u fazi kada bi ga trebalo popiti.

Dobro su ga upotpunile čokoladne praline s rogačem Ženske zadruge Faria s Hvara.

Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom i interesantnom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima), pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac, greštavac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je plavac mali crni. To je vrlo stara sorta, zasigurno nastala na prostoru južne Dalmacije prije najmanje 250 godina. Nastala je iz spontanog križanja dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjovjekovnog tribidraga (pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).

Degustaciju je vodila prof. Marija Vukelić uz pomoć enologa vinarije Ljube Makjanića.

F. M. / Foto: Julio Frangen

---