In vino veritas by Tomislav Radić: Vina iz starog podruma

Zato s radošću jedi svoj kruh
i vesela srca pij svoje vino,
jer se Bogu već prije svidjelo
tvoje djelo
(propovjednik Kohelet)

U Novu godinu kreće se s pjenušcem, ali pjenušavo vino dobar je početak i u drugim prilikama. Tako se na ekskluzivnoj večeri ‘Nova blaga starog podruma’ u zagrebačkom restoranu Kaiser, Marija Meštrovića, počelo s kutjevačkim pjenušcem Maximo Brut od graševine.

Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.

Inače, na toj večeri prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.

Nakon pjenušca poslužena je vrhunska Graševina 2020., koja je osvojila zlato i titulu Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini. Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine.

Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo ‘Vallis honesta de Gotho’. Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo.


Nakon graševine de Gotho poslužena su vina Koria. Vinograd s istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše na tri table na 3,5 hektara, cabernet sauvignon je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a ostatak pete table su crni pinot (0,66 ha) i još malo graševine (0,19 ha).

Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama, pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020., no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju se iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac.

Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni, koji je napunjen u samo 3000 boca. Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozre cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i zajedno prepuštaju fermentaciji. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća.

I za kraj Ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.

Završava još jedna godina prepuna odličnih hrvatskih vina. Po kvaliteti dostigli smo vinske zemlje, a neke i prestigli. U godinama koje dolaze moramo se truditi da svijet sazna kakvo vinsko blago imamo.

Nađi vremena za sreću.
Zajedničko jelo i piće
uvijek je svetkovina
(Phil Bosmans, svećenik i pisac)

Objavljeno u Agroglasu 15. prosinca 2021.


Tagged: , , , , , , ,