‘Donit će vam vina trolitnjega
i rakije od devet godina
pazite se bana od Nadina,
vi ne pijte brez vodice vina’
(Andrija Kačić Miošić, 1704.-1760)
Na Plešivici koja je 30 km udaljena od Zagreba prema Karlovcu tisuću je vinara, ali samo su 33 robni proizvođači. Među njima je i Franjo Kolarić koji radi velika vina posebice brend ekskluzivnih vina limitiranih serija Coletti.
Franjo Kolarić nastupio je u wine baru zagrebačke kavane Procaffe u Tkalčićevoj ulici na devetom izdanju ‘Vinskih razgovora’ koje vodi novinar Tomislav Stiplošek, a u kojima sudjeluju i posjetitelji među kojima su i ‘vinski’ novinari.
Kušala su se dva pjenušca – Blanc nature i Rosé brut, zatim kupaža Stare sorte, Pinot grigio (Sivi pinot), Rajnski rizling classic i Rosé (kupaža crnog i Sivog pinota). Vino ‘Stare sorte’ bilo je iznenađenje. To vino široj javnosti nije toliko poznato, mada ta kupaža u kojoj su Plavec žuti, Šipelj, Štajerska belina i Kraljevina iz vinograda zasađenog prije šezdesetak godina, čini 50% njegovog bijelog pjenušca. Te stare sorte su održale vinsku Plešivicu a Kolarić ih koristi osim u pjenušcu i kao mirno vino. ‘Stare sorte’ su bijelo vino, lijepih kiselina, pogodno za svakodnevnu upotrebu, posebno uz malo masnija jela.
Nakon toga došla su na red vina napravljena sur-lie metodom Rajnski rizling, Chardonnay i Sivi pinot. Sur lie je postupak u proizvodnji vina tako da se vino nakon fermentacije ostavlja na manjoj količini mladog i zdravog vinskog taloga, te se povremeno miješa. Vino proizvedeno tom tehnologijom odležavanja otpornije je na oksidaciju, ima stabilniju boju, kemijski je stabilnije, postiže se kompleksnija aroma i punoća okusa, sporije stari i duže traje.
Kao vrhunac večeri poslužen je sivi pinot iz amfore (iz qvevrija.) Kvevri (gruzijski: ქვევრი) je velika (800 do 3500 litara) glinena posuda podrijetlom iz Gruzije iz vremena oko 8000 godina prije Krista. Iznutra je obložena pčelinjim voskom a oblikom podsjeća na antičke amfore bez ručki (zato je, iako netočan, naziv ‘amfora’ kod nas postao sinonim za kvevri) Najčešće se koristi zakopana u zemlju a služi za fermentaciju i skladištenje vina. Kvevri je dio tradicionalne proizvodnje gruzijskog vina, koju je UNESCO stavio na popis nematerijalne kulturne baštine. U novije doba taj oblik proizvodnje vina postao je simbol povratka prirodnijim proizvodnim metodama i dobiva sve više poklonika.
To je vino u kojem ima dovoljno svježine i očitava se sortnost. Velike zasluge za to vino iz amfore ima Jean-Michel Morel, poznat kao Jean Kabaj s kojim je Kolarić surađivao u pripremi tog vina.
Kod ovog vina nema traga oksidaciji ili bilo kakvoj sličnoj mani. Bit će to i prvo hrvatsko vino napunjeno u keramičke boce. Iako je Hrvatska zemljopisno mala što se tiče vina sve je veća, samo što se to još svijet nije saznao. Imamo male površine pod vinogradima u usporedbi sa vinskim velesilama Španjolskom, Italijom, Francuskom, Kinom, Australijom i Amerikom ali imamo sve više vinara koji proizvode svjetska vina.
‘Vino budem užival
I drugem napijal;
Bog živi nas i vas,
ki ste došli gledat nas.
Hej, druže, pimo ga
Čak do rana beloga’
(Tito Brezovački, 1757.-1805.)
Objavljeno u reviji Agroglas, 14. kolovoza 2019.
