Izložba: Meštrović i Prodanović – umjetnik i njegov fotograf

Iako dosad neobrađivan, a slobodno se može reći i nepoznat, Svetozar Prodanović ostavio je trag kao malo koji fotograf njegova profila i vremena u dokumentarnoj hrvatskoj fotografiji.Izložbom pod nazivom ‘Meštrović i Prodanović: umjetnik i njegov fotograf’, koja se otvara 20. studenoga u umjetnikovu atelijeru u Mletačkoj ulici u Zagrebu, predstavljaju se njegov život i djelovanje u nastojanju da mu se rad vrednuje u skladu sa zahtjevima profesionalne umjetničke fotografske struke. To je razlog zašto se temi pristupilo iz tri različite perspektive: povjesničara umjetnosti, konzervatora restauratora i fotografa.

Fototeke Muzeja Ivana Meštrovića čuvaju brojne Prodanovićeve fotografije, što je razlog revalorizaciji fotografskog opusa u kontekstu Meštrovićevih djela iako su u katalogu obrađene i fotografije djela drugih autora s kojima je surađivao: Slavkom Brillom, Franom Kršinićem, Ivom Kerdićem, Vojtom Branišom, Robertom Valdecom i Maksimilijanom Vankom.

Izlaže se 47 srebro želatinskih crno bijelih fotografija nastalih od 1924. do 1934. godine. To je vrijeme kada su Svetozar Prodanović i Ivan Meštrović intenzivno surađivali. Sva Meštrovićeva djela nastala u tom razdoblju Prodanović fotografira, najčešće u umjetnikovu atelijeru u Mletačkoj ulici. Poseban je naglasak na javnim spomenicima čije oblikovanje Prodanović fotografira od oblikovanja u glini, gipsanih skica i modela, lijevanja u broncu u Ljevaonici metala Umjetničke akademije u Zagrebu do postavljanja na predviđenu javnu površinu. Iz tog ciklusa treba izdvojiti Spomenik Indijancima za Chicago i Spomenik Grguru Ninskom za Split. Zahvaljujući sačuvanim fotografijama bilo je moguće rekonstruirati jednu od varijanti nerealiziranog Spomenika Bolivaru iz 1929./1930. godine, a tehničku realizaciju Spomenika je napravio Darko Trempetić iz tehničke službe Muzeja Ivana Meštrovića.

Također treba spomenuti i suradnju na katalogu IV. kolektivne izložbe Ivana Meštrovića održane u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1932. godine s objavljenim fotografijama Svetozara Prodanovića potpisanog na zadnjoj strani ovitka kataloga. To je izniman slučaj potpisivanja fotografa u katalogu tridesetih godina.

Meštrovićevi klasični ženski aktovi nastali između dva svjetska rata predstavljaju vrlo važan segment u kiparevu opusu, a Prodanović ih je fotografirao s iznimnom suptilnošću u biranju kuta i osvjetljenja stvarajući time, dojam žive osobe. Iako je Prodanović bio u službi fotografskog dokumentiranja Meštrovićevog stvaralaštva, kvalitetom svoga rada Prodanović se potvrdio kao vrstan fotografski stvaratelj

Autori tekstova su: Lana Majdančić, kustosica Atelijera Meštrović; Martina Bagatin, viša konzervatorica i restauratorica pri Hrvatskom državnom arhivu i Maro Grbić, povjesničar umjetnosti

K. I.


Tagged: , , , , , , , , , ,