Izložba o istaknutom Hvaraninu Ivanu Vučetiću

U godini velike obljetnice, 150 godina organiziranog turizma u Hvaru i povodom 160 godina od rođenja Hvaranina i hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića, Grad Hvar i Hrvatska matica iseljenika otvorit će izložbu ‘Ivan Vučetić, Foranin sa svjetskom adresom’. Svečano otvorenje bit će 20. srpnja u gradskoj Lođi, na sam rođendan našeg izumitelja.Izložbom će se prikazati multimedijalni projekt ‘Vučetić / Vucetich’ autorice prof. Ljerke Galic, rukovoditeljice Odsjeka iseljeničke baštine pri Hrvatskoj matici iseljenika, nastao prije 10 godina u prigodi obilježavanja 150. godišnjice rođenja hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića rođenog u Hvaru (tadašnjoj Lesini) na otoku Hvaru 1858., umrlog i pokopanog u Argentini 1925. godine.

Eksponati za izložbu (predmeti i dokumentacija) posuđeni su iz policijskog muzeja argentinskog grada La Plate, koji je osnovan nakon što je svu svoju ostavštinu Ivan Vučetić poklonio tom gradu te bio prvim direktorom nekoliko mjeseci prije svoje smrti.

U izložbenom paviljonu, tlocrtne derivacije papilarne linije otiska prsta autora arhitekta Davida Lušičića u 16 postamenata izložena je građa iz života i postignuća Ivana Vučetića: istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je četiri osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk te lijevu i desnu zamku, te dokazao da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja živih bića (i životinje, naime, i biljke imaju papilarne linije).

Sprava koju je nazvao ‘daktilonom’ u središnjem postamentu, zorno predočava tipove otisaka i za svaki prst lijeve i desne ruke točno pokazuje tip otiska. Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Počela se primjenjivati nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires, 1892. po krvavom otisku u čuvenom ‘Slučaju Rojas’, koji je ušao u anale svjetske kriminalistike, u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku te dokazom oslobodio krivo optuženog.

Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika te je bio glazbeno obrazovan: u austro-ugarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar (za koji je pisao glazbu), a u La Plati je osnovao Policijski orkestar. Uz to što se bavio humanitarnim radom, potpomagao je i obitelji policijskih službenika.

U svojoj drugoj domovini Argentini gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Juan Vucetich vrlo je cijenjen i poštovan, a izložba je 2008. obišla Zagreb, Pulu, Opatiju, Hvar, Split, te Trst i Milano, gradove koji su posredno ili neposredno bili vezani uz njegov život u doba Austro-ugarske monarhije. Prilikom pristupanja Europskoj uniji, izložba je predstavljala Hrvatsku u Palači pravde u Münchenu.

Hrvatska pošta prvi put je 2008. izdala je prigodnu poštansku marku, dok je argentinska to izvela u dva navrata. U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, s najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe. I oni će, kao i do sada, rado sudjelovati i pri otvorenju publici po želji uzimati otiske prstiju koje će moći ponijeti za uspomenu. Uspjeh projekta ‘Vučetić / Vucetich’ pribavio je autorici Ljerki Galic, Plaketu Grada Hvara, koja joj je uručena 2009. godine.

M. I.

Tagged: , , , , , , , , , , ,