Galerija Modulor Centra za kulturu Trešnjevka otvara izložbu ‘U gostima povijesnom središtu Zagreba’ u srijedu, 25. studenoga (19 sati), čija je autorica Josipa Blažević Perušić.
Izložba nastoji mjesta tradicionalnog gostoprimstva Zagreba povezati s arhitekturom zgrada u kojima se ona nalaze, javnim prostorom koji ih okružuje i pravilima na temelju kojih su nastajali i postojali. Brojna su zagrebačka ugostiteljska mjesta čiji se zanemareni kulturni status tek odnedavno mijenja zanimanjem za istraživanje povijesti društvene svakodnevice. Zamjetan je suživot i intenzitet sadržaja ugostiteljstva u središnjem prostoru povijesno urbane cjeline Zagreba, zaštićene kao kulturno dobro još 1962. godine gotovo isključivo s pozicija kulturno povijesnih kriterija vrijednosti arhitekture i povijesnog prostora.
Obuhvaćeno je razdoblje od kraja 18. stoljeća do 1950. godine u kojem se Zagreb profilirao kao urbana cjelina, jedinstvene fizionomije i mudrosti, višeslojne društvene strukture, gospodarskog uzleta i nezamislivog bogatstva u kreiranju životnog okvira svojih stanovnika. Bogat je niz sjajnih pojedinaca u osmišljavanju i realizaciji ideja i planova razvoja Zagreba u neprestanoj želji za postizanjem rezultata koji će ga pozicionirati u gradove ugodne za život i bogate ljepotom ugođaja.
Izložba prikazuje na temelju izbora raspoložive arhivske i dokumentacije drugih izvora, kronološkim slijedom pravni okvir, položaj, funkcionalnu i prostornu shemu prema vrstama ugostiteljskih sadržaja. U tome su osobito zastupljene kavane i restauracije raspoređene najčešće unutar arhitektonski artikuliranih uglovnica zagrebačkih blokova, naglašavajući simboličnu važnost i prepoznatljivost lokacije, zgrade i njezina sadržaja.
Istaknuti su i vrijedni primjeri arhitekture 19. i 20. stoljeća, osobito oni zaštićeni kao kulturno dobro. Najčešće su to zgrade historicističkog i secesijskog stila, a izdvajaju se i pojedini potezi i pojedinačne lokacije projektirane za takvu namjenu. Prezentirane su i zgrade koje se u literaturi ne spominju često. Arhitektonsko oblikovanje zgrada i interijera, vanjski prostor i odnos prema (javnom) zelenilu važna je konceptualna odrednica takvih zgrada.
Sadržaj izložbe prezentiran je uvažavajući glavne gradske cjeline Zagreba: Gornji grad, Kaptol i Donji grad unutar kojeg se izdvajaju Trg bana Jelačića, Ilica i prostor Zelene potkove te pojedine ulice ili lokacije značajnijeg ugostiteljskog obilježja.
Pregledna karta Zagreba omogućuje za obuhvaćeno razdoblje zbirno uvid u razmještaj do sada utvrđenih lokacija zgrada prema vrsti ugostiteljskog sadržaja.
Nesporno je ugostiteljstvo bilo oduvijek jedno od odrednica zagrebačkog mentaliteta i gospodarstva, a u nekim razdobljima i način života. Iako u promijenjenim uvjetima ono i danas opstaje u različitim oblicima, nastavljajući prilagodbu vremenu i prema prilikama često na marginama u stalnom naporu za priznanje neke od svojstvenih kvaliteta. Prostor i arhitektura to neizostavno zaslužuju.
S. M.
