Stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu bogatiji je za još jedno remek-djelo velikog hrvatsko-venecijanskog kasnorenesansnog slikara Andrije Medulića Schiavonea ‘Trijumfalni doček Kralja Saula nakon što je David porazio Golijata’ (Venecija, oko 1540.).
Ovo Medulićevo remek-djelo stiglo je u Hrvatsku zahvaljujući obitelji Kojaković, koja je sliku kupila u londonskoj aukcijskoj kući Christie’s s namjerom da ju donese u Hrvatsku i po prvi put u njezinoj povijesti izloži u javnoj muzejskoj ustanovi. Slika je do sada bila čuvana u privatnim kolekcijama, a od sada će se moći razgledati u MUO.
Tako se slika ‘Trijumfalni doček Kralja Saula nakon što je David porazio Golijata’ pridružila poznatoj Medulićevoj slici ‘Bogorodica s djetetom’, koja je u Muzej stigla u prosincu 2017. godine. Također je izložena u stalnom postavu i sada zajedno čine jedina dva originalna Medulića, koja se čuvaju u hrvatskim muzejima.
Slika je rađena tehnikom ulja na drvenoj podlozi (92,5 x 109,8 cm), a u njezinoj kupnji pomogla je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Flora Turner Vučetić koja je, na otkrivanju slike posebno istaknula kako se slika sada nalazi svima na uvid u slikarevoj domovini.
Andrea Meldolla je hrvatsko-talijanski slikar i bakrorezac, a prezime Medulić izveo je Ivan Kukuljević Sakcinski u XIX. stoljeću od prezimena talijanske obitelji Meldolla, doseljene u Zadar iz pokrajine Forlì, dok si je sam Medulić dodao nadimak Schiavone (dalmatinski Hrvat). Podatci o Meduliću vrlo su oskudni, pa se povjesničari umjetnosti do danas nisu u mnogome složili o njegovu životu i radu. Oko 1530. došao je vjerojatno u Veneciju i potpao pod utjecaj Bonifazija Veronesea i Parmigianina, kod kojega je možda učio u Bologni ili Parmi, a u Veneciji je postao jedan od prvih i najizrazitijih predstavnika nove slikarske struje, manirizma. U razdoblju 1540.–1545. izravno je utjecao na mladoga Tintoretta; poslije je i sam potpao pod jak Tizianov utjecaj, dok se pretpostavlja da je u slikanju krajolika, koji se ubrajaju među prve samostalne krajolike u talijanskom slikarstvu, prihvatio utjecaj nizozemskog slikara Lamberta Sustrisa. Veći dio njegova opusa čine biblijske, mitološke, povijesne i alegorijske sličice.
