Lada Žigo: Noć ruskog ruleta

Nedavno je, u izdanju Udžbenik.hr, objavljen roman zagrebačke književnice Lade Žigo ‘Noć ruskog ruleta’ , koji je 2012. godine osvojio EU nagradu za književnost.
Lada Žigo-Noć ruskog ruleta 2

U prvom planu njezina interesa nije anatomsko seciranje kockarske strasti, koja se u umjetničkoj prozi pretežno razrađuje u okvirima psihologije pojedinca, nego pitanje zašto posezanje za kockom u određenom trenutku (npr. u Hrvatskoj) naglašeno postaje signal bolesti društva. Najjednostavnije, nastoji istražiti zašto su nicanje novih kockarnica ‘na svakom uglu’ i povećana potreba za kockanjem motivirani dominantno socijalnim razlozima. (Strahimir Primorac)

Urbani prostor s imenovanom zagrebačkom topografijom poprište je djelovanja ‘ljudi bez šansi’, koji se kao ‘autodestruktivni borci’ nalaze u škarama životnog hazarda, u igri na sve ili ništa, u kaotičnoj svagdašnjici bez središta i logike (…) Narativna dinamika temelji se na sustavnoj smjeni hodalačkih akcija i misaonih akceleracija. (Dunja Detoni Dujmić)

Vješta u stilu i suverena u pripovijedanju, Lada Žigo vodi nas već niz godina duž ponora književnih svjetova. (…) Roman ‘Rulet’ odvest će nas korak dalje, u svijet alegorije sasvim jasna, no nimalo izvjesna sadržaja, a od takvih, srećom, autorica nikad nije prezala. Svojom priručnom metaforikom rulet nam se tu naprosto nameće, no njegova priča nije više dokument sumanuta praznovjerja (…) već priča o egzistenciji samoj. Od priče kakav je ‘Rulet’ na kraju ipak svatko dobiva. (Boris Perić)

S druge strane, ili možda zbog iste te sklonosti Lade Žigo da kroz svoje likove progovori ozbiljno i s namjerom, pojedini su dijelovi teksta vrijedni ne samo čitanja, već i citiranja. Tu je primjerice obračun s mediokritetima u kulturi, nešto o čemu čak i u romanu govori sporedan i ekscentričan profesorov lik kojeg u kasinu malo tko doživljava ozbiljno, a zatim i Antin doživljaj medija kao odraza svega lažnoga u svijetu što se urotilo protiv čovjeka i istine. (Katarina Brbora)

Lada je Žigo rođena u Zagrebu, u kojem je na Filozofskom fakultetu diplomirala komparativnu književnost I filozofiju, a od 1992. u pojedinim novinskim redakcijama prati zbivanja iz kulture, pritom profilira svoj djelokrug i profesijsko zanimanje usmjerava ga na književnost. Zapravo to su godine kad najviše piše dojmljive književne kritike i eseje za brojne listove i časopise: Vijenac, Most, Republika, Književna republika, Kolo, Europski glasnik…Objavila je do sad četiri zapažene prozne knjige iz kojih uvjerljivo propituje aktualne probleme sadanjosti.

U zbirci novela ‘Ljudi i novinari’ (Sysprint, 2007.) tematizira senzacionalističko novinarstvo (junaci – novinari – moralno su i psihički razapeti između istine koju spoznaju i laži koju moraju objaviti). U romanu ‘Babetine’ (SySprint, 2009.) poigrava se s radikalnim feminizmom (povijesni roman završava satiričkom, utopijskom ‘Zemljom žena’). U romanu ‘Rulet’ (SySprint, 2010.) daje preglednu panoramu hrvatskog društva tumačeći pomno I izvidno dramatične sudbine autsajdera, kockara, tj. osoba koji igraju na sve ili ništa. U romanu ‘Iscjelitelj’ (Alfa, 2012.) izruguje pojavu ovodobnih vračeva i iscjelitelja te napeto pripovjeda zbilju koja se odvija u jednom selu Dalmatinske Zagore. Dobitnica je Nagrade EU za književnost za 2012. godinu – za roman ‘Rulet’. Voditeljica je Tribine Društva hrvatskih književnika. Živi i djelatna je u Zagrebu kao samostalna umjetnica.

I. R.

Pročitajte još: Odlomak iz romana Noć ruskog ruleta

Tagged: , , , , , , , ,