U nedjelju je u Murteru održana 20. regata drvenih brodova na Latinsko idro, pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. ‘Zar je već prošlo 19 godina’, čudio se predsjednik udruge Latinsko idro i jedan od pokretača utrke gajeta, leuta i kaića Željko Jerat.
Uz Jerata inicijativu, koja je potekla od Vladimira Skračića, spremno su prihvatili Ferdinand Pleslić Grobi i Josip Juraga Jole. Međutim, u Murteru su te 1998. godine postojala samo tri broda koja su još jedrila i bila pod punom spremom. Povijest bilježi njihova imena: gajetu Zvonimira Skračića ‘Šimica’, gajetu Nikole Turčinova Klepca ‘Trtuša’ i kaić kalafata Marka Jurage.
Gnječenje mrte za zaštitu mreža
Trebalo je pronaći opremu po murterskim konobama za još četiri plovna ali neopremljena broda.Startalo je, dakle,te 1998 sedam posada a prvu utrku organizirao je Denis Magazin iz JK ‘Žal’ iz Betine. Sljedećih godina tu dužnost preuzeo je Murterin kapetan Branko Rameša.I ove godine, kao i nekoliko prethodnih, koliko sam nazočio regatama,Murter je bio pun gostiju.Računa se da je s velikim brojem fanova jedrenja,natjecatelja i uobičajenih rujanskih turista brojka prelazila tri tisuće… Kafići i restorani su bili puni a cijeli niz događanja kroz tri dana je upotpunio atmosferu svečanosti jubileja.
Ivo Juraga Nadov, dobitnik nagrade za životno djelo
U petak je održana svečana sjednica Općinskoga vijeća na kojoj je više pojedinaca nagrađeno godišnjom nagradom. Nagradu za životno djelo zbog sveukupnog doprinosa mjestu, najviše na kulturnom planu, dobio je profesor Ivo Juraga Nadov. Ističem još i Štefana Laurića, dugogodišnjega nastavnika (43 godine) matematike u osnovnoj školi. Istoga popodneva održana je dječja regata Malo latinsko idro iz koje se regrutiraju budući pobjednici. Takav slučaj je bio ove godine jer je mladi Ante Fržop, sin poznatoga kalafata, izrastao iz tog podmlatka.
U Narodnoj čitaonici s tradicijom još iz 19. stoljeća, održana su dva znanstvena predavanja Talijana Giovannija Ruffina i Španjolca Jaume Carbere Poua .Govorilo se o latinskom idru Sicilije i leutima sa španjolskoga područja. Njihov domaćin bio je dr.sci. Vladimir Skračić, koji zajedno s Nikolom Vuletićem radi na lingvističkom atlasu brodskoga nazivlja našega Jadrana. Bilo je, naravno, još puno događanja, a vrijedno je istaknuti noćni ophod rasvijetljenih brodova u luci uz zvukove Kleidermanovih interpretacija klasika…
Bratovština sv. Nikole priređivala je hranu
U subotu ujutro uz poučnu prezentaciju kako iz mrte (vrsta biljke) napraviti boju za zaštitu mreža, gosti su se sladili pečenim srdelama i čašom vina. Ovo jelo kao i druga tijekom idarskih dana pripremala je bratovština sv. Nikole koja je aktivna u radu još od prvoga Idra. Dan kasnije otvorena je izložba fotografija na temu 20 godina Latinskoga idra na kojoj smo vidjeli uratke naših (pretežno dalmatinskih) najboljih fotografa: Kragić, Lučev, Vukičević, Gindl, Babić, Pervan…
Za ovogodišnju utrku vjetra je bilo taman toliko da u skraćenoj varijanti optimalne staze pobjednik Ante Fržop ciljem prođe svojim kaićem za nešto više od 90 minuta. Inače, startalo je 67 gajeta, leuta i kaića. Utrku su pratili deseci velikih brodova s motorima, s kojih se ‘pucalo’ fotoaparatima. Ja sam bio na ‘Torcidi’, gdje su bili i polaznici škole fotografiranja. Kraj nas su prolazile jahte za kojima smo krivili vratove. Ali zaludu jahta ako nemaš za okrjepu bocun crnoga što je kao pogonsko gorivo ukrcao naš kapetan…
Murter živi za svoje Idro i ta bi priča iduće godine mogla dobiti dva nastavka. Godina pred nama je opet jubilarna 1998-2018, pa makar je 21. regata na redu. Zato organizatori planiraju da s drvenim brodovima i latinskim idrom dođu njihovi prijatelji iz Italije, Francuske i Španjolske. To će biti događaj. Nadalje, u suradnji s Nacionalnim parkom Kornati, želi se pokrenuti višednevno razgledanje Kornata, ali sporovozno, onako koliko dopušta vjetar i vesla kao alat. Nema dizela ni benzina. Jedriti kao u ne tako davna vremena kada se na Kornate išlo raditi s gajetom na jedra. Živi bili pa vidjeli, volja postoji a sada treba raditi na tome.
Parkiralište drvenih brodova u luci
Da bih upotpunio murtersku gastronomiju (ovo je deseti restoran o kojem pišem), posjetio sam restoran Runje u starom centru. Ovdje su ulice koje vode prema moru široke oko tri metra. Boris Papeša, nekadašnji direktor jedinog hotela Colentum, odlučio je 2001. godine i sam prijeći u ugostiteljstvo. Srušio je svoju staru kuću i kupio još jednu u okolici i iz temelja u kamenu sagradio restoran koji se nalazi na tri ulice: Bebanovoj, Šimićevoj i Papešinoj. Arhitektura odlična, a puno cvijeća i zelenila dodala je supruga. Sjedimo i ćakulamo ja uz aperitiv (imao sam muku odabrati u izboru rakije od masline, žukih-gorkih mendula, magunja, kamilice, loze i travarica…), a vlasnik s čašom domaćeg bijeloga (mješavina debita, maraštine i sivoga pinota) iz vlastite proizvodnje.
Njoki sa šugom od kozica
A onda stiže toplo predjelo terina (glinena posuda) u kojoj je šug od kozica s njokima. Ukusno, mada bi ja kozice sa šugom od njoki… Slijedio je gof sa žara, prilog blitva i pamidore. Izvrsno pečen s hrustavom kožicom mamio je čaše bijeloga. I za kraj, krempite iz gazdaričine kužine, koja tijekom sezone svakodnevno radi domaće kolače. Preporuka za ovaj restoran čiji je vlasnik u starijim godinama otkrio i pjesnički talent…
Dolce Karuba
Moji stari znanci, zapravo i prijatelji Duško iz Jadrana i Gianni iz Račića, nisu dopustili da u večernjim satima budem žedan. Janjeće tripice u Jadranu i dalje za prste lizat a Dolce Karuba (sastavljen od rogača, jabuke, čokolade i cimeta) kod Giannija diže ugostiteljske standarde.
Prije početka regate pogošćeni smo u poznatom murterskom restoranu Fabro. Carpaccio od tune, paštete od gofa i škampa, brudet i gof u vinu samo su dio jelovnika koji je ponudio Damir Mudronja, vlasnik Fabre.
Brudet u restoranu Fabre
Načelnik općine Toni Turčinov, već je na svečanoj sjednici naglasio dobru suradnju stranaka, gdje uglavnom nema preglasavanja i čini se da su počeli držati za jedan štap u brojnim akcijama koje su započeli tijekom godine: dječji vrtić, arheološko nalazište Gradina postat će i mjesto edukacije, kolektor otpadnih voda u zajednici s općinom Tisno, itd. Direktor Turističke zajednice Murter-Kornati, Šime Ježina, koji je imao obiman posao u koordinaciji cijelog kulturno-zabavnog programa (sve je započelo još na Veliku Gospu a završilo regatom) naglašava porast svih relevantnih turističkih brojki mjesta. Neumorni Željko Jerat, djelatnik u marini Betina, naglašava vrlo dobru suradnju Betine i Murtera. Jerat brine o mladima, kao što sam već spomenuo, a među njima se ističe, također dobitnik godišnje nagrade Murtera, Luka Papeša, državni prvak u dvojcu na pariće, član Veslačkog kluba Dupin iz Tisnoga. Veliki je broj ljudi dobio priznanje za svoj doprinos Idru i sigurno bih nekoga izostavio kada bih počeo s nabrajanjem.
Noćna ophodnja brodova
Zato za završetak šećer. Nevica, Nada i Neđa, nekada Mudronje Mihine, zajedno s kolegicama Nadom, Ljiljama, Nedom, Jasnom, Milenom, na brodu ‘Mladenka’ s jedrom u bojama šahovnice dojedrile su do 28. mjesta. Nije važan plasman, važno je kako se te gospođe znaju zabaviti uz pjesmu i ples a veći dio je i u ženskoj klapi Mela koju svojom kreativnošću vodi i usmjerava Vedranko Šikić Balara, autor jedne od najuspješnijih pučkih predstava prije više godina ‘Na rivi’. Inače je ta sklonost glumi i teatru oduvijek nalazila mjesto kod Murterina…
Doviđenja u Murteru 2018. krajem rujna na 21. regati!
Tekst i foto: Vjekoslav Madunić
