Udruga Nismo same bila je domaćin prvog MedTalka, nove društveno odgovorne inicijative u organizaciji Roche Hrvatska, pokrenute s ciljem poticanja dijaloga, razmjene mišljenja i suradnje među različitim dionicima u javno-zdravstvenom sustavu, na kojem će se redovito otvarati aktualna pitanja iz područja zdravstva i poticati sve javnosti na unapređenje kvalitete sustava.
U sklopu prvog u nizu MedTalka, posvećenog ‘Lila tjednu – Tjednu ženskog zdravlja’, koji udruga Nismo same provodi od 2017. godine, sudionici su analizirali prošlogodišnje rezultate te donijeli zajedničke odluke vezane uz ovogodišnje aktivnosti.
O važnosti posjeta liječniku, preventivnih pregleda i podrške bolesnicima uvodno su govorili doc. dr. sc. Dražan Butorac, prim. dr. med; doc. dr. sc. Vanja Kaliterna, prim. dr. med.; Ivana Kalogjera; prim. mr. sc. Višnja Matković, dr.med.; doc. dr. sc. Danijela Vrdoljak-Mozetič, prim. dr. med. i Ivo Brozović, dr. med., a skup je moderirala ugledna zdravstvena urednica i novinarka Sanja Kocijančić Petričević (HTV).
Predsjednica udruge Nismo same, Ivana Kalogjera, govorila je o ideji, provedbi i planovima vezanim uz javno-zdravstvenu akciju ‘Lila tjedan – Tjedan ženskog zdravlja’, kojom se ženama šalje poruka da redovito vode brigu o svom zdravlju, kako onom fizičkom, tako i onom mentalnom.
‘Prošle godine Lila tjedan smo proveli u suradnji sa šest bolnica, u pet gradova i četiri zavoda za javno zdravstvo. Ponosni smo na činjenicu da se testiranju na HPV odazvalo 825 žena, što je gotovo osam puta više nego godinu prije. Uočili smo potrebu da projekt ove godine proširimo na još dva grada te uz HPV testiranje i mamografiju dojki uvedemo dodatne pretrage, kao što ginekološki UZV i UZV dojke, što bi ženama omogućilo obavljanje malog ženskog sistematskog pregleda’, rekla je.
Voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije doc. dr. sc. Vanja Kaliterna, prim. dr. med., na panelu je detaljno iznijela podatke o rezultatima prošlogodišnjeg ‘Lila tjedna’ te se ponajviše osvrnula na podatak da je od ukupnog broja testiranih žena, 15 posto HPV pozitivno, dok je među ženama mlađim od 34 godine, HPV pozitivna čak svaka treća testirana žena, odnosno njih 33,4 posto te da se broj oboljelih ne smanjuje.
Doc. dr. sc. Danijela Vrdoljak-Mozetič, prim. dr. med., voditeljica Odjela za ginekološku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju KBC-a Rijeka i predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju HLZ-a govorila je o citologiji i novim trendovima u prevenciji.
‘Uvođenjem HPV testiranja u probir za određene skupine žena, uz bolji odaziv žena, mogli bi utjecati na raniju detekciju bolesti i s time olakšati liječenje i unaprijediti ishode – na smanjenje broja oboljelih možemo utjecati cijepljenjem, a na raniju detekciju i bolje ishode liječenja probirom i kvalitetnom dijagnostikom. Testiranje bi se moglo pojednostaviti i unaprijediti uvođenjem tekućinske citologije, pretrage koja iz jednog uzorka omogućuje istodobno HPV i PAPA testiranje pa tako žene ne bi trebale dva puta dolaziti na pretragu’, naglasila je doc. dr. sc. Vrdoljak-Mozetič.
O važnosti prevencije te dosadašnjem iskustvu vezanom uz funkcioniranje sustava govorio je pročelnik Zavoda za opću i onkološku ginekologiju Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC- a Sestre milosrdnice i predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a, doc. dr. sc. Dražan Butorac, prim. dr. med.: ‘Moramo biti sebični i sebe i svoje zdravlje stavljati na prvo mjesto jer jedino zdravi možemo biti od koristi svojoj obitelji i društvu u kojem živimo. HPV se može prevenirati jer postoji cjepivo. Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je, nažalost, još uvijek samo na nivou pokušaja, u odnosu na razvijene zemlje’.
Govoreći o raku dojke, raku vrata maternice te raku jajnika, mr. sc. Višnja Matković, prim. dr. med., voditeljica Odjela za radioterapiju i kemoterapiju Zavoda za ginekološku onkologiju KBC- a Zagreb, posebno je naglasila: ‘Sramotno je da u današnje vrijeme uopće govorimo o raku vrata maternice. Cijepljenje je dugoročna zaštita i žena i muškaraca. Moramo krenuti s boljim probirom, ali i sustavno educirati i poticati žene da se pregledavaju. U primarnu zdravstvenu zaštitu bi trebalo najviše ulagati jer je preventivni pregled izuzetno jednostavan i putem njega se brzo i kvalitetno mogu dijagnosticirati promjene u najranijoj fazi. S druge strane, kod raka jajnika nema simptoma i incidencija raste s dobi. Prvi nespecifični simptomi su nelagoda i bol u trbuhu te povećanje opsega trbuha. Kada se ti simptomi pojave, tada je nažalost bolest već uznapredovala. Žene starije od 60 godina posebno su rizična skupina.’
Ivo Brozović, dr. med., ginekolog na Zavodu za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, govorio je o funkcioniranju sustava i istaknuo: ‘Veliki sustavi ne mogu preuzeti odgovornost. Treba poticati primarnu zdravstvenu zaštitu, a žene sustavno educirati i poticati da redovito odlaze svom odabranom liječniku na preventivne preglede. Upravo su iz tog razloga važne kampanje poput ‘Lila tjedna’, u kojoj naša institucija sudjeluje od samog početka.’
Kvalitetnoj diskusiji doprinos je dala i Željka Josić, dr. med., ginekologinja u Općoj bolnici ‘dr. Ivo Pedišić’ u Sisku, komentirajući odaziv tijekom ‘Lila tjedna’ u sisačkoj bolnici.
‘Iako je odaziv u Sisku bio vrlo velik, sustavno informiranje i edukacija su izuzetno bitni jer se mnoge žene i dalje ne odazivaju na preventivne preglede. Percepcija u javnosti je i dalje da je sramota imati HPV. U javnosti se uopće ne govori o tome da ga i mnogi muškarci imaju, u prilog čemu govori porast raka grla uzrokovan HPV-om, što znači da i mušku populaciju treba uključiti. Tek kada svi zajedno budemo uporni i udruge bolesnika i javno zdravstvo i primarna zdravstvena zaštita, tek tada ćemo uspjeti’, rekla je.
Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnika Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, tijekom diskusije je govorila o Nacionalnom programu cijepljenja, koji je na snazi od 2015. godine te predstavila rezultate istraživanja provedenog 2019. godine u Gradu Zagrebu, a koje je pokazalo porazne rezultate.
‘Svaki drugi roditelj ne zna da postoji cjepivo protiv HPV-a i svaki drugi roditelj ne zna da HPV uzrokuje šest različitih vrsta raka. Grad Zagreb puno ulaže u edukaciju, što je rezultiralo procijepljenošću od 35 posto u 2019. godini, što je porast od 18 posto u odnosu na 2018. godinu, također ostvarili smo i gotovo potpunu procijepljenost studenata medicine i zdravstvenih učilišta’, upozorila je Mirela Šentija Knežević.
Uzevši u obzir dosadašnju praksu, znanje i iskustva stručnjaka, koji su sudjelovali na panelu, zajednički su doneseni sljedeći zaključci i preporuke za ‘Lila tjedan 2020.’:
1. Uvesti objedinjen nalaz HPV i PAP testa
2. Izraditi hodogram za liječnike i bolesnike
3. Nikome ne ograničivati dolazak na HPV test, ali jasno definirati i komunicirati dobnu granicu, budući da su najugroženije žene u dobi od 30 do 60 godina
4. Educirati i informirati bolesnice da je primarna zdravstvena zaštita glavno mjesto za prvi kontakt
5. Proširiti ‘Lila tjedan’ na dvije dodatne pretrage – ginekološki UZV i UZV dojke
6. Proširiti ‘Lila tjedan’ na još dva nova grada
7. Nastaviti projekt ‘Lila kave’ – neformalna, edukativna druženja liječnika i bolesnica
8. Svi zajedno raditi na tome da ‘Lila tjedan’ postane Nacionalni tjedan ženskog zdravlja
Podaci za Hrvatsku
Rak dojke
Prema najnovijim statistikama, rak dojke je 3. uzročnik smrti žena u našoj zemlji, nakon kolorektalnog i raka pluća. Svake godine oboli više od 2700 žena, u 2018. ih je umrlo 789. U većine oboljelih žena, bolest se dijagnosticira kao rani rak dojke kada je bolest operabilna, a cilj liječenja je izlječenje.
Rak vrata maternice
Četvrti najčešći rak u žena gledajući globalno. Prema posljednjim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je oboljelo 317 žena, a prema izviješću o umrlim osobama, u 2018. umrlo je 125 žena od posljedica te bolesti. Ova tema zauzima značajan dio kada se govori o ženskom zdravlju, jer se tijekom zadnjih godina naša statistika nije bitno promjenila, a činjenica je da se razvoj raka maternice može gotovo u potpunosti spriječiti pravilnim probirom, cijepljenjem i liječenjem prekanceroznih promjena. NIJEDNA žena ne bi smjela umrijeti od raka vrata maternice!
Rak jajnika, jajovoda i primarni peritonealni rak
Od raka jajnika na godinu oboli 425 žena, umre ih 319. Radi se o izrazito smrtonosnom raku. Kod dvije trećine žena, dijagnosticira se u uznapredovalom stadiju jer još uvijek ne postoji test kojim bi se otkrio rak jajnika u fazi bez simptoma.
I.K. / Foto: Nismo same
