U izdanju Naklade Ljevak objavljen je roman Jasne Horvat ‘Atanor’ za čije se dubinsko čitanje ključ nalazi u periodnom sustavu elemenata položenom u središte ljudskoga postojanja. Likovi su metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene su im svojstvima elemenata koje predstavljaju.
Radnja romana opisuje trenutak u kojemu je glavni lik Vatroslav Pero Horvat (vodik – špijun) doznao za nestanak Sunčice Davorke Završnik (helij – kemičarka znanstvenica). To dvoje junaka kozmički su povezani od postanka svijeta jer, kako doznajemo, helij je element nastao mutacijom vodika, prvog i kozmički najstarijeg elementa u periodnom sustavu elemenata. Takvim povezanostima zbog kojih smo jedni drugima kozmički i duhovni srodnici ne mogu umaknuti niti ostali likovi ovoga romana. Time je periodni sustav elemenata književna mapa, no ujedno i krvna slika kozmosa kroz koju se čita uloga svakog lika-elementa, a uzbudljiv zaplet Atanora pred čitatelje postavlja novu knjigu igračku koju je moguće čitati u svim smjerovima.
Atanorsko pripovijedanje pruža drevna (al)kemičarska znanja o kozmosu i privlačnostima koje struje među nama. Ujedno, roman je to koji daje uvide u doba globalnih komunikacija, sveprisutnoga nadzora i špijunaže. Kao i u stvarnome životu, brisanjem postojećih granica podižu se neke nove granice, a Jasna Horvat imenuje ih i potiče nas na promišljanja o njima.
Naslov romana povezan je s enigmom ljudskoga tijela i rijetkih spoznaja. Kozmička peć (atanor) istodobno označava životvornu toplinu, težnju za stvaranjem plemenitih djela, ali i gibanja koja izgrađuju zbilju. Riječ je to kojom su alkemičari označavali peć za pripremanje eliksira besmrtnosti, oznakom je ljudskoga tijela te je time i pojednostavnjena slika kozmosa.
‘Atanor’ je posljednji u nizu oulipovskih romana Jasne Horvat i još jedna knjiga igračka otvorena mnogim raznovrsnim načinima čitanja. ‘Atanor’ je i pametan roman jer su u njega ugrađeni QR kodovi, a čitatelji se njime koriste uz pomoć pametnih telefona. Također, ‘Atanor’ dograđuje poruku koju grade naslovi romana Jasne Horvat započeti slovom A: Az – Ja, koji slova poznajem, Auron – stvaram ljepotu, Alikvot – predajući je vama, Atanor – jedinstvenim kozmičkim pećima. Time autorica izgovara i poziv svojim čitateljima na vlastitu transmutaciju potaknutu atanorskim književnim plamenom.
Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.) dok epistolorani roman (Pismo u pismu iz 2008. – suautorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (Az, 2009., Bizarij, 2009., Auron, 2011., Vilikon, 2012. i Alikvot, 2014.). Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija. Jasna Horvat dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka 2011. godine. Bibliografija: Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014., Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012., Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012., Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. (drugo izdanje, 2014. godine), Auron, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011., Bizarij, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009., Az, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu), Krijesnici, Algoritam, Zagreb, 2009., Pismo u pismu (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008., Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature), Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002., Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.
N. L.
