U srijedu, 4. travnja (19 sati) u Galeriji Karas (Zvonimirova 58, Zagreb) otvorit će se izložba dobitnice HPB nagrade za mladog umjetnika na prošlogodišnjem, 4. bijenalu slikarstva, Martine Grlić, pod nazivom ‘Memorija i konflikt’.
Ciklus slika Martine Grlić pod nazivom ‘Memorija i konflikt’ obuhvaća dvije skupine radova koji se tematski ali i po načinu propitivanja medija naslanjaju jedan na drugog. U prvoj su skupini radova slike nastale temeljem arhivskih snimci posljednjeg Dana mladosti iz 1987. godine poliptih Lice iz gomile i Vatromet, 2018.). Drugu skupinu čine radovi nastali temeljem arhivskih fotografija predsjednika SFRJ (Vođa, 2018.), njegove supruge Jovanke Broz (Prva dama, 2018.) i ideoloških memorabilija; vijenaca i ordena koji markiraju prostor i vrijeme socijalističke utopije (Vijenac, 2018. i Ordenje, 2018.).
Složena strateška situacija Josip Broz Tito (vlast) je još sedam godina nakon preseljenja u zvjezdani procjep obnašao vlast putem simbola, komemorativnih svečanosti i upisa sjećanja i pamćenja u vrijeme i prostor. Umjetnica u svome ciklusu ‘Memorija i konflikt’ ne divinizira to vrijeme i prostor, već naprotiv prikazuje cjelovitu ikonografiju jedne od mogućih kultura pamćenja. Martina Grlić djeluje kao umjetnica-etnograf, bilježeći i transformirajući fragmente prošlih vremena, koja u virtualnom društvu sve više nestaju. U razgovoru mi je istaknula kako joj se sviđa zadanost fotografije (faktografija) i mogućnost da se ona kroz sliku radikalno mijenja. Činjenica da fotografiju kao i Gerhard Richter oponaša kroz medij (slikarstvo) stariji od fotografije samo je još jedan dio mozaika u njenom preispitivanju prošlosti. U njemu je istovremeno moguće gledati u zvjezdano nebo i čekati red za odmor-novelu u Mahindžauriju.
(iz predgovora, dr. sc. Josip Zanki)
