U četvrtak, 31. ožujka (19.30 sati) u zagrebačkoj dvorani Lisinski održat će se treći koncert iz ciklusa Kanconijer. Na programu je Misa u h-molu Johanna Sebastiana Bacha.
Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnat će maestro Tonči Bilić, a na pozornici dvorane Lisinski pridružit će im se vrsni vokalni solisti: Ivana Lazar, sopran; Martina Gojčeta Silić, mezzosopran; Lidia Vinyes Curtis, alt; Jörg Dürmüller, tenor i Krešimir Stražanac, bas-bariton.
‘Bach se ne može iscrpiti, čini se da njegov značaj raste što ga više slušamo’, ustvrdio je svojedobno Robert Schumann o glazbeniku koji je čak petnaest godina radio na svojem posljednjem velikom ostvarenju – Misi u h-molu. Monumentalna i dramatična, nadilazeći dopuštene okvire izvedbe ordinarija latinske mise, Misa se nije u cijelosti izvela za njegova života. Partitura je objavljena tek 1845. godine razotkrivši djelo kao kompendij Bachova golemog glazbenog majstorstva i svjedočanstvo njegovih dubokih estetskih i religijskih uvjerenja koja nadilaze sva povijesna razdoblja.
Misa u h-molu posljednji je Bachov veliki umjetnički pothvat koji je dovršio samo nekoliko mjeseci prije smrti. Nije nastala kao jedinstvena cjelina, već od materijala čiji se nastanak proteže na dva desetljeća. Čini se da je Bachova namjera, pred kraj života, bila okupljanje uzornih primjera opsežnih misnih stavaka na jednom mjestu, a ne skladanje potpuno novog, jedinstvenog djela do tada neviđenih razmjera. Sakupljajući i uređujući materijal, očigledno je imao namjeru oblikovati ga kao logičnu i dosljednu cjelinu visoke glazbene kvalitete.
Do danas nije otkriven specifični razlog njezina nastanka niti prigoda u kojoj je mogla biti izvedena. ‘Velika katolička misa’ kako ju je u svojemu katalogu Nachlass nazvao Carl Philipp Emanuel Bach, prema jednoj od uvjerljivijih pretpostavki, nastala je u povodu posvećenja Katoličke dvorske crkve u Dresdenu, planiranog krajem 1740-ih i potom odgođenog. Djelo svakako predstavlja rezultat i krunu Bachove preokupacije polifonom glazbom katoličkog bogoslužja, ali i njegove sklonosti povijesnim i teoretskim dimenzijama svojih ostvarenja, koju misa, kao cikličko djelo višestoljetne tradicije, idealno ispunjava.
Misa u h-molu prvi je put u cijelosti izvedena u 1859. u Leipzigu. Izravni prijenos koncerta bit će na Trećem programu Hrvatskoga radija (HR3).
