U suradnji s izdavačkom kućom Sandorf darujemo 1 čitatelja/icu knjigom Nade Gašić ‘Devet života gospođe Adele’.
U subjektu navedite: FDAR1
a u tekstu: vaše ime i adresa broj telefona vaš razlog
Šaljite na mail: [email protected]
Posjetite našu facebook stranicu Fama i kliknite ‘sviđa mi se’!
Vaše mailove šaljite do 16. prosinca
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 17. prosinca
Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: [email protected]
Treći roman Nade Gašić, ‘Devet života gospođe Adele’ (Proljeće u Zagrebu 2020.), u izdanju Sandorfa, sastoji se od deset poglavlja koja funkcioniraju kao zasebne priče ili epizode jedne serije, jedne bajke o dva zla i jednog staklenog jajeta.
Gospođa Adela je lik koji nećete zaboraviti, baš kao ni proljeće u Zagrebu 2020., kada su ga posjetili korona virus i Zgzem, frustrirani potres. No, što to znači za život gospođe Adele, solidno imućne udovice iz šireg centra grada, koja priprema proslavu svog 80. rođendana i licitira s oporukom, ne bi li kupila pažnju i naklonost svoje rodbine? Nemoguće je to ispričati ukratko, pa samo spomenimo da Adela grčevito štiti svoj život i rutine, staronormalno, kojega joj vjerojatno nije puno ostalo, za razliku od osamljenosti.
Nada Gašić u ovom romanu pokazuje majstorstvo kombinirajući bajkovitost, grotesku, špijunski realizam, komiku i fantastiku, posežući u već zaboravljenu leksičku riznicu i ispisujući hiperrealističke dijaloge koji se čuju i jasno ocrtavaju agramerske likove i njihove drame. I tlocrt grada koji se zaljuljao svima pod nogama.
Zbog svega toga valja izdati upozorenje, jer ovaj roman će vas uvući u sebe i ukinuti svaku distancu, ovo je potresan i zarazan roman.
Nada Gašić (Maribor, 1950.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i sociologiju. Radila je kao lektorica na univerzitetima u Lenjingradu/Sankt Peterburgu i Pragu gdje je i obranila doktorsku disertaciju o češko-hrvatskim kulturnim vezama s početka moderne. Surađivala je na stvaranju prvog Anićevog ‘Rječnika hrvatskoga jezika’. Upotrijebivši specifični zagrebački žargon prevela je Hašekovog ‘Dobrog vojnika Švejka’ i Mošinu dramu istoga naslova. Kao suradnica zagrebačkih izdavača uredila je pedesetak knjiga. U 57. godini objavila je svoj prvi roman ‘Mirna ulica, drvored’, za koji je nagrađena nagradom Slavić za najbolji debitantski roman, a 2010. objavila je roman ‘Voda, paučina’ koji je nagrađen nagradom Grada Zagreba i nagradom Vladimir Nazor. Surađivala je s Trećim programom Hrvatskoga radija u emisiji ‘Praskozor’. Objavila je nekoliko priča od kojih je jedna uvrštena u zbirku ‘Zagreb Noir’. Romani su joj prevedeni na talijanski, ukrajinski, makedonski, a poglavlja ove knjige na slovenski jezik. Živi u Zagrebu u jednoj od potresom preplašenih ulica s drvoredom.
S. D.
