Josip Bobi Marotti među najvećim je i najpopularnijim hrvatskim glumcima i kazališnim pedagozima, jedan od utemeljitelja Zagrebačkog dramskog kazališta (danas Gavelle) i desetljećima jedan od njegovih najistaknutijih članova.
Iako nas je napustio prije deset godina, vjerojatno nema redovitijeg posjetitelja Histrionovih predstava kojemu i danas njegov lik i komediografsko umijeće nisu još uvijek živo pred očima. Jer sve od 1986. do 2010. Bobi je upravo u tim predstavama pokazivao virtuoznost komičara i ljubav prema kazališnoj sceni koju nije želio napustiti niti u poznim osamdesetim godinama. Upravo zbog te ljubavi prema kazalištu i humoru zasigurno bi bio zadovoljan da je njemu posvećen 10. festival komedije ‘Bobijevi dani smijeha’ uspio kazalištarcima u posebno teškim uvjetima okupiti veliki broj predstava i ispuniti onoliko mjesta u gledalištu koliko su epidemiološke mjere dopuštale.
Iz te bogate ponude Ocjenjivački sud, koji su činili kritičar Tomislav Kurelec, predsjednik i članovi glumica Perica Martinović i predstavnik publike Branko Babac, izdvojio je dobitnike četiri ravnopravne nagrade i dva specijalna priznanja.
Specijalno priznanje kao najbolja mlada glumica (do 28 godina) zaslužila je Dea Presečki za naslovnu ulogu u predstavi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu ‘Matiaš grabancijaš dijak’ Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića. Njezina interpretacija najpoznatijeg, a i najneobičnijeg klasičnog lika kajkavske komedije je snažnom energijom u atraktivnoj kombinaciji fizičke ekspresije i lakoćom izgovora zahtjevnog teksta uspješno približila Matiaša suvremenoj publici.
Za scenski efektnu monokomediju s mnogo satiričkih elemenata ‘Dobro došli u klub’ Kotar teatra iz Delnica specijalno priznanje primio je njezin autor i izvođač Silvio Vovk za originalnu predstavu koja povezuje aktualnost i metaforičnost.
Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Ines Bojanić za interpretaciju Miriam u predstavi Gradskog kazališta Požega ‘Guja u njedrima’ Alena Ayckbourna u režiji Rajka Minkovića. U predstavi koja uspješno povezuje crnu komediju, triler i horor, a nitko nije onakav kakvim se čini, Ines Bojanić igra pomalo retardiranu ženu jasno i bez pretjeranog prenaglašavanja njezina stanja, da bi nekim detaljima dala naslutiti kako je takvo ponašanje možda i obrambeni mehanizam kojim izbjegava napade i neprimjetno aranžira situacije tako da bi se njima okoristila.
Slijede nagrade dvojici glumaca koji nisu samo obilježili ovogodišnji festival, nego i cijelu našu noviju komediju. Damir Lončar se potpuno afirmirao ne samo kao vrstan komičar, nego i kao redatelj komedija i to ne samo u Histrionu, nego i svojoj matičnoj kući zagrebačkoj Komediji. Na ovom festivalu je nagrađen za vrhunsku interpretaciju gradonačelnika Kukučke koja nosi predstavu Glumačke družine Histrion ‘Stoka sitnog zuba’ Nina Škrabea u režiji Zorana Mužića, izazivajući zaslužene ovacije publike.
Hrvoje Klobučar svoje komičarsko umijeće pokazuje ponajviše u Histrionu, postajući sve uspješniji tijekom dvadesetogodišnje suradnje, a nagradu na 10. ‘Bobijevim danima smijeha’ zaslužio je svojom komičarskom dominacijom i raznovrsnošću u čak tri predstave – dvije u izvedbi Histriona ‘Bila je to ševa’ Ephraima Kishona u režiji Lee Anastazije Fleger i ‘Na parove razbroj’s’ Petera Quiltera redatelja Ivana Gorana Viteza te jednoj u produkciji Dramskog kazališta Gavella ‘Zagreb 2020’, autorskom projektu Filipa Šovagovića i Dubravka Mihanovića. U Kishonovoj verziji ‘Romea i Julije’ oduševljava detaljima čovjeka u dugom nesretnom braku, jer se ovdje veliki romantični ljubavnik nije ubio nego oženio Julijom. Jednako je uvjerljiv i kao mladić koji želi postati rock zvijezda u nadrealnom ‘Zagrebu 2020’ nakon potresa i pandemije, dok u ‘Na parove razbroj’s’ iznimno duhovito tumači četiri potpuno različite osobe (od kojih je jedna žena) u omnibusu od četiri vrlo zabavne ljubavne priče.
Ocjenjivački sud kao najbolju predstavu nagradio je ‘Matiaša grabancijaša dijaka’ Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu koja je inventivno iskoristila klasični tekst kajkavske komedije za stvaranje suvremenog i živog scenskog djela koje efektnim scenskim uobličenjem ukazuje da i ta naizgled davna priča ima znatnih sličnosti s današnjom zbiljom.
A. P. / Foto: Histrion
