Nakon kratke bolesti napustio nas je Vlado Štefančić. Velikan hrvatske kazališne scene, redatelj i glumac, autor gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija te dobitnik brojnih nagrada i priznanja generacijama Komedijinih djelatnika, ostat će u trajnom sjećanju.
Serijom koncerata ‘Zabavljač’ koji će se održati u Kazalištu Komedija od 6. do 9. studenog 2017. godine, obilježit će se sedamdeset godina umjetničkog djelovanja Vlade Štefančića te ujedno reći posljednje zbogom i hvala velikom umjetniku.
‘Vlado Štefančić je čovjek koji je zadužio mnoge generacije kazališnih umjetnika. Bio je početak mnogih karijera koje traju i danas. Začetnik je tzv. Zagrebačke škole mjuzikla koji je svojom energijom i znanjem zarazio mnoge, a svojim neumornim radom postavio je temelje Kazališta Komedija kakvo svi danas poznajemo’, izjavio je Krešimir Batinić, ravnatelj Kazališta Komedija.
Vlado Štefančić rođen je u Vukovaru 1931. godine. Autor je gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija. Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu: od velikih spektakala, kao što su postava ‘Zajčeva’ Nikole Šubića Zrinjskog u pulskoj Areni, preko prvih domaćih rock-opera, glazbenih komedija i mjuzikala, do iniciranja i realizacije nove Komedijine scene početkom 2000-ih na Jarunu. Kao redatelj, ali i dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija, potiče i realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl ‘Jalta, Jalta’, kao i mjuzikle ‘Dundo Maroje’, zatim prve rock-opere na ovim prostorima – ‘Gubec-beg’ i ‘Grička vještica’. Uz to, potpisuje režije mnogo ponajboljih stranih mjuzikala, kao što su ‘Čovjek iz Manche’, ‘Jadnici’ (prije West Enda i Broadwayja), ‘Guslač na krovu’, ‘My Fair Lady’, ‘Kosa’, rock-opere ‘Jesus Christ Superstar’, operete ‘Zemlja smiješka’, ‘Šišmiš’, ‘Vesela udovica’, ‘Kod bijelog konja’, ‘Noć u Veneciji’, ‘Barun Trenk’, ‘Kneginja čardaša’ i ‘Grofica Marica’, opere ‘Lucia di Lammermoor’ te komičnih opera ‘Seviljski brijač’ i ‘Gospoje i husari’.
Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle ‘Car Franjo Josip u Zagrebu’ i ‘Kralj je gol’ Milana Grgića i Alfija Kabilja, ‘Lady Šram’ Nine Škrabea i Arsena Dedića, ‘Dan od amora’ Luke Paljetka i Đele Jusića, ‘O’kaj’ Borisa Senkera, Tahira Mujičića i Nine Škrabea, ‘Tko pjeva zlo ne misli’ Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge.
Osim kao redatelj, Vlado Štefančić djelovao je i kao vrlo uspješan glumac, a stariji Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta ‘Mala Floramye’, ‘Kod bijelog konja’, ‘Spli’ski akvarel’, ‘Grofica Marica’ i ‘Šišmiš’ te komedija ‘Matijaš grabancijaš dijak’, ‘Charlyjeva tetka’, ‘Utopljenici’, ‘Dvanaest stolica’, ‘Zlatni dečk’i i mjuzikla poput ‘Obećanja, obećanja’. Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu također je ostvario brojne uloge, poput one u predstavama ‘Bosonogi u parku’ i ‘Pobrinimo se za Ameliju’, a ne smije se izostaviti ni njegova uloga u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj ‘Kafetariji’ u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978., na repertoaru Igara održala punih deset godina.
Vlado Štefančić dobitnik je nagrade Marul 1966., a Zagreb mu je odao priznanje dvjema nagradama grada Zagreba (1973. i 1994.). Godine 2006. nagrađen je nagradom Vatroslav Lisinski Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a godine 2000. Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodjeljuje mu Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.
Njegovi mjuzikli nisu samo oplemenili zagrebačku kazališnu scenu već i stvorili nova glumačka imena koja su zablistala u njegovim režijama te su mnogi od njih postali bitni članovi ansambla Komedije.
I. Č.
