Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma

U Gliptoteci HAZU u Zagrebu, (petak 24. siječnja u 19 sati) otvara se izložba ‘Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma’ posvećena arhitekturi i urbanizmu u socijalističkoj Jugoslaviji i zemljama sljednicama.Hotel Libertas, Dubrovnik, 1974Izložbu organizira Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), a voditelji projekta i kustosi izložbe su Maroje Mrduljaš i Vladimir Kulić

O istraživačkom projektu

Izložba ‘Nedovršene modernizacije’ je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta, koji je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Društvom arhitekata Beograda, Koalicijom za održivi razvoj (Skopje), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Oris-kućom arhitekture (Zagreb) i Muzejom za arhitekturu i dizajn (Ljubljana). U projektu je sudjelovalo više od 30 istraživača sa područja cijele bivše Jugoslavije koji su danas raspršeni diljem svijeta pa je projekt postavio temelje za formiranje dugoročne mreže istraživača i institucija, i inicirana trans-nacionalna suradnja koja nadilazi okvire regije. Projekt je sufinancirao fond Europske komisije Kultura 2007.-2013.

Tema projekta

Projekt se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorila ‘socijalistička modernizacija’ u bivšoj Jugoslaviji unutar specifičnog društvenog i geopolitičkog konteksta regije. Ti prostori predstavljaju nedovoljno valoriziran i internacionalno relevantan kulturni sloj i dio urbanih identiteta, kao što su oni još i danas aktivni i udomljuju brojne vitalne urbane funkcije u regiji. Modernizacijske akcije iz socijalističkog perioda najobimniji su val urbanizacije regije, a kontradiktorne ambicije iskazane u mahom nedovršenim planovima i zahvatima pokazuju utopijsku predodžbu izgradnje prostornog okvira za novo društvo, kao što su bili uvjetovani sasvim pragmatičnim zahtjevima.

Struktura i sadržaj izložbe

Izložba se sastoji od pet tematskih cjelina – Prostori ideologije , Politike prostora, Prostori svakodnevnih praksi, Prostori globalne razmjene te Jugoslavenski arhitektonski prostor. Kroz 23 zasebna tematska istraživanja izložba predstavlja brojne fenomene u rasponu od koncepata za nove gradove i urbanizaciju obale, preko specifičnih tema masovne proizvodnje arhitekture i regionalnih varijacija modernizma, do društvene pozicije arhitektonske discipline i njene recepcije u medijima.

Istraživanja su popraćena raznim multimedijalnim sadržajem – televizijskim vijestima, dokumentarnim i reklamnim filmovima koji se veže za teme istraživanja. Za izložbu je snimljeno i pet video-intervjua s vodećim arhitektima vremena: Borisom Magašem, Vladimirom Bracom Mušičem, Zlatkom Ugljenom, Mihajlom Mitrovićem te Aleksandrom Konstantinovskim, među kojima prva dvojca nažalost više nisu živi. Zasebnu cjelinu čini serija od 76 autorskih fotografija arhitekture regije bivše Jugoslavije bečkog arhitekta Wolfganga Thalera, te dva video-filma, jedan o bivšoj zgradi Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu, te o novoplaniranim slovenskim gradovima Velenju, Novoj Gorici i Kidričevu.
Izložba je prvi puta postavljena 2012. u Mariboru kao dio programa Europske prijestolnice kulture, a nakon toga je bila prikazana u Beogradu, Zadru, Ljubljani, Sarajevu, Cetinju, Skopju i Tirani.

UHA

Tagged: , , , , , , , , , , , , , ,