O mjestu koje književnost zauzima u današnjem društvu, temama koje zanimaju naše prozaike i pjesnike, odnosu prema čitateljima te vidljivosti književnika u medijima neke su od tema lipanjskog ‘Zagrijavanja’ Romana Simića Bodrožića i njegovih gostiju, održanog u petak u Bogdanu Ogrizoviću.“Poput većine pisaca u Hrvatskoj, i ja se pisanjem bavim kao hobijem”, rekla je Zrinka Pavlić otvorivši ovu, zadnjih godina sve aktualniju, temu. S objavljenom zbirkom ‘Pet priča i krafne’, esejima ‘Svijet i praktična žena’ te najnovijom zbirkom priča ‘Imaš vatre?’ (Jesenski i Turk, 2013.), Zrinka, po struci sociologinja, za život zarađuje kao prevoditeljica i pisanjem TV kritika za T-portal. Dok u svojim osvrtima na televizijske emisije i serije piše vedro i duhovito, kroz njezine se priče, u posljednjoj je riječ o ovisnosti o nikotinu a to može biti i bilo koja ovisnost s kojom se kao autorica obračunava, provlače teže i ozbiljnije teme. ‘I jedno i drugo je moj način pisanja, a čitatelji će se već naviknuti’, kazala je Zrinka.

O pisanju u prvom licu i fenomenu ‘ženskog pisma’ govorila je profesorica hrvatskog jezika i književnosti i lektorica Marina Vujčić, autorica romana ‘Tuđi život’ (Profil, 2010.) i ‘A onda je Božo krenuo ispočetka’ (Hena com, 2014.) te više drama od kojih su tri objavljene u knjizi ‘Umri ženski’, (Hena com, 2014.), a istoimeni dramski tekst nedavno je osvojio nagradu Marin Držić.

‘Pisanje u prvom licu, u romanu u kojemu je glavni lik muškarac, na neki me je način oslobodilo kao spisateljicu. Najviše me zanima psihološko stanje likova, a u mojem Boži ima me puno više nego u ostalim djelima’, kazala je Marina, čiji glavni junak u posljednjem romanu, 45-godišnji Božo, jednoga dana napušta sve i odlazi od kuće, i u čijem je središtu upravo njegov unutarnji svijet.

U svijet poezije uveo nas je pjesnik i student prava Stjepan Bajić koji je odrastao uz pjesnike poput Tina Ujevića, Vesne Parun, Baudelairea i Brodskog, a u pjesmama nastoji graditi vlastiti stil. ‘Kao mlađi bio sam nadobudan i želio sam što prije objavljivati pjesme, a sada se družim s pjesnicima i time se više ne opterećujem’, kazao je Stjepan koji je s nekolicinom prijatelja prije dvije godine pokrenuo inicijativu i započeo rad na projektu ‘Hrvatska mlada lirika 2’, kojom mladim hrvatskim pjesnicima želi dati priliku da se pokažu i postanu vidljivi. ‘Bez oproštaja’, ‘Nesuđeni osuđenik’ i ‘Čitatelju’ tek su neke od pjesama Stjepana Bajića koje su posjetitelji tribine imali prilike čuti u Bogdanu Ogizoviću.

O vidljivosti autora i pisane riječi govorio je pjesnik, prozaik i dobitnik nagrade Prozak za 2012. godinu Marko Gregur, autor nedavno objavljene zbirke neorealističkih priča ‘Divan dan za Drinkopoly’ (Algoritam, 2014.). ‘Tijekom nedavnog boravka na književnom festivalu u Makedoniji doživjeli smo kulturološki šok kad smo vidjeli koliko nas je ljudi došlo slušati’, rekao je Marko naglašavajući važnost izravnog kontakta između autora i čitatelja te istaknuo ulogu časopisa i književnih natječaja koji mogu poslužiti kao odskočna daska piscima koji su tek na početku svoje spisateljske karijere.

Nakon ljetne stanke, slijedeće ‘Zagrijavanje’ Romana Simića Bodrožića i druženje s domaćim piscima i pjesnicima očekujemo već u rujnu.

Renata Cisar / Foto: FAMA

Pročitajte još: Lipanjsko zagrijavanje s Romanom Simićem Bodrožićem , Zagrijavanje s Romanom Simićem Bodrožićem