Zapanjujući su podaci koliko hrane godišnje bacamo. Procjene su da u Hrvatskoj po glavi stanovnika godišnje bacimo čak 70 kilograma.
Panel ‘Održivost u gastronomiji’ u organizaciji hrvatskog Cateringa Lisak, koji je održan u zagrebačkom Rooftopu Lateral dao je uvid u jedan novi, drugačiji način razmišljanja i poslovanja naročito kad je gastronomija u pitanju. Problem bacanja hrane upravo je u vrijeme blagdana koji nas očekuju i najizraženiji. Cijena količine otpada od hrane iznosi zapanjujućih 140 milijardi eura, a istovremeno 790 milijuna ljudi diljem svijeta nema dovoljno hrane. Predstavljamo i neke od primjera kako u vlastitom domu možemo mijenjati stvari.
‘Odlučili smo jasnim porukama potaknuti sve nas na razmišljanje o problemu bacanja hrane. Upravo sada kad nas očekuje vrijeme slavlja i povećane potrošnje hrane. Nakon više od 8 milijuna pripremljenih obroka te 20.000 eventa razvili smo model kojim pozivamo sve na promišljanje o ovom problemu te da zajedno u Hrvatskoj pokrenemo trend održivosti u gastronomiji!’, istaknula je Ana Lisak.
Odgovornost se sastoji u razumijevanju utjecaja na okoliš kroz procese i praksu hranjenja. Prehrana nije tek puko hranjenje koji formiraju mnijenja, već zahtjev za visokom kvalitetom, raznolikošću i odgovornim praksama u svim dijelovima prehrambenog lanca.
‘Kao kuhari i kulinarski znalci dužni smo biti predani u svom radu da očuvamo i brinemo za svoj planet, a to ćemo učiniti najprije kroz brigu o svom lokalnom proizvođaču, edukaciji svojih kolega i kroz vlastite pozitivne promjene u praksi. U kreiranju individualnih menija za klijente veliku važnost pridajemo iskoristivost namirnice i optimizaciju porcija s obzirom na nutritivnu vrijednost namirnice. Kroz raznovrsne projekte u kojima smo sudjelovali, a imali su težište u održivosti i ekologiji, glavni naglasak je na dvije stvari: lokalnosti i sezonalnosti. Tu je početak mantre o održivom razvoju u našoj industriji. Svakako je bitno razumjeti i food waste koncept u kojem hrana nije namijenjena bacanju, namirnica mora biti iskorištena u najboljoj mogućoj mjeri jer održivost znači i odgovornost!’, rekla je Morana Mijač, chef edukator & konzultant.
Na svakodnevnoj bazi svako bi kućanstvo godišnje mogli smanjiti otpad od hrane i do nekoliko desetaka kilograma. ‘Važan princip unutar kuhinje je priprema koja je temelj za dobru organizaciju rada, ali je i veliki faktor u održivom konceptu. Na primjer, priprema temeljca za razna jela može se smatrati najodrživijom fazom u kuhinjskoj pripremi jer se lako radi i od “otpadaka” povrća ili ne tako savršenih komada koji više nemaju funkciju, primjerice u nekoj salati ili glazirani na tanjuru. Kora češnjaka odličan je primjer začina za razna jela, jer je savršen aromatik i vrlo često ga u tu svrhu i koristimo u našim jelima!’, poručila je Lea Marija Pavlić iz Cateringa Lisak.
Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci 400.000 tona otpada od hrane, a najveći dio toga je otpad voća i povrća, dok je u svijetu onaj od kruha.
‘Količine hrane koje se bacaju po stanovniku su zabrinjavajuće. 50 od 70 kg bačene hrane otpada na domaćinstva. Možemo maksimalno djelovati na osvješćivanje ljudi na pripremu hrane u domaćinstvima. No, ostaje i sektor uslužnih djelatnosti, restorana, gdje je svaka inicijativa u kontekstu zelene priče i više nego potrebna. Danas su sve popularniji održivi restorani i hoteli. Smanjenje otpada je jedna od tih tema!’, izjavila je izv. prof. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost s Veleučilišta Velika Gorica.
Ususret blagdanima koji su pred nama razmislimo o prekomjernoj potrošnji hrane te otpadu koji ćemo proizvesti. Etablirano poslovanje treba podići na nove razine u kojima ćemo biti sudionici aktivne promjene i svijesti o važnosti svih procesa industrije, te tako vratiti društvenoj i poslovnoj zajednici, ne samo kroz pomno osmišljene menije i ukusnu hranu, već i kroz kulturu održive gastronomije i poslovanja.
T. D. / Foto: Filip Popović
