Okrugli stol: Kako se upravlja domaćim tvrtkama

Magazin Banka  organizirao je okrugli stol pod nazivom ‘Kako se upravlja domaćim tvrtkama’, u sklopu projekta Financijska industrija i korporativno restrukturiranje.

Kako se upravlja domaćim tvrtkamaOkrugli stol je organiziran s namjerom da se javno raspravi zašto skoro polovica svih postupaka restrukturiranja u Hrvatskoj već sad traje duže od godine i pol, i tako se zapravo poništava osnovna svrha uvođenja instituta predstečaja koji je trebao ubrzati taj proces. Ali i planovi restrukturiranja prepuni su floskula – jer predstečajni postupci predugo traju, a zakoni se shvaćaju kao način da se što lakše otpišu dugovi umjesto da se namire vjerovnici – jedan je od zaključaka okruglog stola «Kako se upravlja domaćim tvrtkama» kojeg je organizirao magazin Banka u suradnji s HUB-om, HUP-om i tvrtkom Deloitte, u sklopu projekta Financijska industrija i korporativno restrukturiranje.

Istina je da je većina predanih planova restrukturiranja upitne kvalitete koji zapravo ne dokazuju da se tvrtke zaista žele restrukturirati. Nisu usklađeni niti s trenutnim tržišnim stanjem, a kamoli predviđanjem budućih kretanja.

Zasnovani su manje-više na nerealnim osnovama i nalikuju na predavanja profesora s ekonomskih fakulteta.’Izgledaju mi pomalo socijalistički po paroli daj da ovo sad proguramo, otpišemo što više, a poslije tko živ – tko mrtav’, rekla je ekonomska analitičarka Suzana Košćak koja je napravila analizu planova restrukturiranja četiri tvrtke.

Kritizirajući menadžment koji je izradio planove, Košćak je istaknula kako postoji realna opasnost da većina takvih tvrtki završi u stečaju.

Marina Tonžetić, direktorica u Odjelu revizije Deloittea kazala je da je istraživanje koje je Deloitte proveo među 30 bankarskih stručnjaka u Europi pokazalo da su  osnovni razlozi povećanog broja restrukturiranja ekonomski uvjeti, odnosno kriza  ali i, bezuspješno dosadašnje restrukturiranje.

Gledano po sektorima, po broju slučajeva prednjače tvrtke koje se bave malom trgovinom, građevinarstvom i prerađivačkom industrijom na koje otpada 57 posto postupaka.

Tonžetić je upozorila da gotovo pola postupaka već sad traje duže od jedne i pol godine čime se poništava osnovna svrha uvođenja instituta predstečaja koji je trebao ubrzati proces restrukturiranja. Prognoze za iduću godinu, naglasila je, nisu dobre budući da bi velika većina menadžera bila sretna da gospodarska situacija u 2014. godini ostane na razini ove te da 83 posto direktora nije sklono ulasku u rizike.

Mladen Janiška, koji vodi predstečajne postupke za Dalekovod, Dioki i Dinu, kritizirao je domaće banke jer, kako je rekao, ne žele sudjelovati u predstečajnim postupcima. Prema njegovim riječima, banke ne žele otpisati dijelove potraživanja niti ući u temeljni kapital tvrtke. Janiška je ukazao: ‘Znam da im je za to potrebna suglasnost HNB-a koje mogu dobiti samo velike banke, ali one ga ne žele, dok bi male banke pak ušle u vlasništvo nekih kompanija, ali im HNB neće dati dozvolu’.

Analitičarka Košćak odgovorila mu je da su banke zapravo kolateralna žrtva predstečajnih postupaka, baš kao i država, budući da im se želi otpisati između 40 i 70 posto potraživanja na ime kamata. ‘Ako su planovi restrukturiranja loše napravljeni, naravno da banke ne žele ulaziti u vlasništvo takvih tvrtki. Ali postoje i drugačiji primjeri poput Optima telekoma u čije vlasništvo su banke ušle, a dosadašnji vlasnik, koji je imao više od pola udjela, sada ima tek dva posto’, rekla je Košćak.

Govoreći o potrebi djelotvornijeg upravljanja ljudskim resursima, Jasmina Sočković iz tvrtke Pilgrim rekla je da 95 posto tvrtki u Hrvatskoj ne mjeri uspješnost ni kvalitetu rada zaposlenika, dok je predsjednik Uprave PIK Vrbovca, Mate Štetić, objasnio da je za uspjeh tvrtke koju vodi najzaslužniji efikasan model upravljanja koji podrazumijeva postavljanje visokih, ali realnih ciljeva kao i praćenje njihove realizacije. Nakon ovog upravo održanog okruglog stola ‘Kako se upravlja domaćim tvrtkama’ mouguće je sažeto kazati da ovakve dosadašnje metode i prakse restrukuiranja nisu održive a niti će donijeti ikakve ozbiljnije a kamoli uspješne rezultate.

Ivan Raos

Tagged: , , , , , , , ,