U Puli, u Domu hrvatskih branitelja, svečano je otvoren 22. Sa(n)jam knjige u Istri. Pulski glazbenik Vedran Vojnić započeo je ceremoniju otvorenja udaraljkaškim setom kao izravnom aluzijom na ritam prekooceanske plovidbe i temu sajma Transatlantik, koju je pratio i zvuk brodske sirene.
Otvorenje su vodili glumci Livio Badurina i Dijana Vidušin, koji su sajam opisali kao svojevrsno putovanje, otisnuće u svijet i uronuće u nas same, kao upoznavanje s drugim kulturama i književnostima. Pozvali su publiku da sajam zamisle kao brod sa sobama za druženje, dvoranama za ples, razgovore i čitanje. Zahvalili su Ministarstvu kulture koje dugi niz godina podržava pulski sajam, a u ime tog ministarstva prisutnima se obratila izaslanica Dubravka Đurić Nemec. Izrazila je podršku ministrice Nine Obuljen Koržinek i čestitala hrvatskim autorima koji će u Puli predstaviti nove knjige te poželjela dobrodošlicu stranim gostima, pogotovo onima programa Transatlantik koji dolaze iz jedne velike književnosti čiji nam izričaj ipak nije dovoljno poznat.
Gradonačelnik Boris Miletić usporedio je sajam s brodom koji svake godine u Pulu dovodi putnike svjetskog glasa. ‘Sajam je Pulu pretvorio u središte za književnost i knjigu, u grad u koji su uprte oči šire javnosti. Poput broda na nemirnome moru, i sajam se ponekad nalazi u poteškoćama. Jedna od njegovih glavnih potreba jest potreba za kvalitetnim prostorom oko čega će se Grad potruditi, kao i nastaviti činiti sve da Sajam poput broda nastavi ploviti mirnim morem’, poručio je Miletić.
Voditelji su, u kontekstu sajamske teme, predstavili direktoricu manifestacije kao kapetanicu broda koji predstavlja aktivni prostor mišljenja i teksta, upoznavanja i prepoznavanja. Magdalena Vodopija istaknula je kako će pravi kapetan sajamskoga brod za nju uvijek ostati njegov osnivač, pokojni pjesnik Boško Obradović. Zahvalila se jakoj ženskoj ekipi koja nosi sajam iz godine u godinu te ovogodišnjim selektoricama Tanji Tarbuk i Renati Zamidi, a posebno je istaknula doprinos Aljoše Pužara te Matije i Mauricija Ferlina.
Zatim se okupljenima obratio angolski romanopisac koji na najbolji mogući način povezuje luzofoni prostor Transatlantika, odnosno Portugal, Angolu i Brazil – José Eduardo Agualusa. On je govorio upravo o tom, transatlantskom karakteru portugalskog jezika, koji se prostire na četiri kontinenta i doseže više od 250 milijuna ljudi. Rekao je kako portugalski najviše obnavljaju Brazilci i Afrikanci, Brazilci zbog očitih razloga – jer predstavljaju veliku većinu govornika, a Afrikanci zato što u Angoli ili u Mozambiku portugalski jezik dinamično živi s desecima drugih jezika. ‘Moj je jezik brod koji jedri Atlantikom krijumčareći riječi i ideje – stvarajući nove svjetove. Vjerujem da stvaramo nešto što bismo danas mogli nazvati horizontalnom luzofonijom: prostor portugalskog jezika u kojem svi slobodno sudjeluju na jednak način, bez potlačenih i vladara,’ poručio je Agualusa. Tanja Tarbuk, selektorica programa Transatlantik, simultano je prevodila Agualisin govor.
‘Ne preostaje nam drugo nego da se stihovima otisnemo na plovidbu’ poručila je Dijana Vidušin i najavila velikog sirijskog pjesnika Adonisa. ‘Sa(n)jam knjige u Istri dokazuje da se i u malim gradovima i sredinama mogu učiniti velike stvari. Politika i gospodarstvo ostaju u povijesti naroda, dok je tek stvaralaštvo ono što narodu daje identitet i mjesto u povijesti’, kazao je Adonis uz prijevod Tatjane Paić Vukić. Glasoviti pjesnik vlastitim stihovima na arapskom jeziku zaključio je ceromoniju i 22. Sa(n)jam knjige u Istri proglasio otvorenim.
Uz arapsku poeziju, portugalski jezik, udaraljkaški ritam, zvuk brodskih sirena i univerzalnu himnu sajma ‘Dajte mi libar’ sajam je otvorio svoja vrata autorima, čitateljima, nakladnicima, urednicima i svim prijateljima knjige i književnosti.
M. R.
